Quantcast
Channel: National – News Of Rwanda – Rwanda News
Viewing all 1088 articles
Browse latest View live

RDF Peacekeepers in CAR rescue 2000 civilians, shelters them to safety

$
0
0
m_RDF Peacekeepers in CAR rescue 2000 civilians, shelters them to safety

The 2000 civilians were rescued by the humanitarian and commercial goods convoy escorted by RDF peacekeepers

Rwanda Defence Forces (RDF) peacekeepers in Central African Republic, on Sunday, rescued 2,000 Muslim civilians after being attacked by Christian anti-balaka militia group.

The civilians were rescued by RDF peacekeepers after a humanitarian and commercial goods convoy escorted by Rwanda peacekeepers came under attack on the way to the CAR- Cameroon border.

The cowardly attack on the humanitarian convoy left three innocent civilians dead. They were among the 2000 rescued civilians along the way. Three civilians were also injured and rushed to a Hospital in Cameroon.

According to RDF officials, the convoy of seventy vehicles escorted by Rwanda Mechanized Infantry Battalion (RwaMechBatt1) serving in the African-led International Support Mission to the Central African Republic (MISCA) was attacked in Beloko, a village near the CAR-Cameroon border by armed Anti-Balaka militias.

“The criminals, in disregard of human life, opened fire on the humanitarian convoy immediately killing three innocent civilians.

The killed civilians were among 2000 fleeing civilians rescued along the way that were under attack from Anti-Baraka.

The peacekeepers, in protecting civilians and the humanitarian convoy fought the assailants in several attacks and killed at least seven of them. Two sub-machine guns and several rounds of ammunition were recovered from them,” RDF said in a statement.

Rwanda Defence Forces spokesperson, Brig. Gen. Joseph Nzabamwita condemned the attack and called on all armed groups in CAR to lay down weapons and stop the violence.

“We condemn in the strongest terms this cowardly attack on the humanitarian convoy. We call upon all armed groups in CAR to lay down their arms and stop violence that is killing innocent people.”

The humanitarian convoy escort, for the third time, had started the 700 km long journey from Bangui to CAR-Cameroon border on 15 February 2014 and is expected in Bangui early this week.

Rwanda Defence Force peacekeepers first opened the 700 km humanitarian Corridor on 27 January 2014. Bangui and CAR had been cut off from supplies by armed groups controlling the Bangui-Cameroon main supply road that connects it to the sea port of Douala in Cameroon.


Nyabihu: Abagize JADF mu mirenge basabwe kuvugurura imikorere no kwita ku mabwiriza mashya ya Minisitiri w’intebe arebana na JADF

$
0
0
m_Abagize JADF mu mirenge basabwe kuvugurura imikorere no kwita ku mabwiriza mashya ya Minisitiri w’intebe arebana na JADF

Umuyobozi wungirije wa JADF I Nyabihu Mukaminani Angela w’ibumoso, aganira n’abagize JADF mu mirenge yabasabye kuvugurura imikorere

Nyuma yo gushyira ingufu muri JADF y’akarere kuri ubu abagize  JADF bo mu mirenge barasabwa kongera ingufu mu kazi kabo kugira ngo barusheho kugirira akamaro abaturage n’akarere muri rusange mu iterambere. Ibi bikaba bitangazwa n’umuyobozi wungirije wa JADF y’akarere ka Nyabihu akaba n’umuyobozi w’akarere wungirije ushinzwe iterambere ry’ubukungu n’imari Mukaminani Angela.

Ni nyuma y’aho bigaragariye ko muri JADF mu mirenge hari hakiri ibibazo mu mikorere yabo nk’uko Angela yabigarutseho. Ibi kandi bikaba byanemejwe na bamwe mu bayobora JADF z’imirenge twagiranye ikiganiro, batangaje ko hari hagiye hari ibibazo mu mikorere yabo yaba mu ireme ryayo,mu nshingano,yewe no mu bagize JADF ubwabo ku buryo hari inzego batashyiragamo ingufu nyinshi.

Twizerimana Alphonse, umwe mu ba perezida ba JADF mu mirenge,avuga ko nyuma y’amabwiriza mashya ya Minisitiri w’intebe ku bijyanye na JADF, babonye bakanayaganiraho bihagije bari kumwe na bamwe mu bagize JADF y’akarere, ibyababeraga imbogamizi ngo noneho bisobanutse neza hakurikijwe amabwiriza mashya ya Minisitiri w’intebe .

Bakaba basanga bagiye kunoza imikorere n’imikoranire yabo, kugira ngo hagati y’abafatanyabikorwa, imirenge, utugari n’akarere, harangwe imikoranire myiza ,bose buzuzanye baharanira iterambere ry’abaturage n’akarere muri rusange.

Ibi bikaba nk’uko bisanzwe binyura ahanini mu mikoranire myiza izarushaho kubaho binyuze muri JADF,izajya ifasha akarere kumenya ibyo abafatanyabikorwa bagakoreramo  bateganya. Ibyo bikazajya binashyirwa mu mihigo y’iterambere ry’akarere kandi bikazajya byoroha gukurikirana ishyirwa mu bikorwa ryabyo,mu buryo bunoze no ku gihe hirya no hino mu mirenge n’utugari bikorerwamo.

Kugira ngo akarere gatere imbere kandi ibikorwa bigateza imbere bikorwe neza,bikorwe aho bikwiriye,bikorerwe muri gahunda kandi bigirire akamaro abo bigenewe,ni ngombwa ko ihuriro ry’abafatanyabikorwa mu mirenge no mu karere JADF,rigira imbaraga kandi bakungurana ibitekerezo mu ishyirwamubikorwa ry’ibiba biteganijwe n’abafatanyabikorwa mu karere runaka.

Iyi akaba ariyo mpamvu abagize JADF y’akarere ka Nyabihu bahura kenshi bakungurana ibitekerezo kugira ngo  ibikorwa bigamije iterambere ry’akarere n’abaturage bikorwe neza kandi birusheho kuzamura iterambere ry’abaturage n’akarere aho kudindira cyangwa ngo bikorwe aho bidakenewe.

Gisagara: Imiyoborere myiza ni urugendo rugikomeza

$
0
0

Abatuye akarere ka Gisagara baratangaza ko imiyoborere myiza bayibona muri gahunda zinyuranye zibagenewe bagezwaho n’ubuyobozi ariko kandi bakavuga ko hakirimo urugendo kuko hari n’ibyo bifuza kugeraho bitaragerwaho ndetse n’ibibazo bitarakemuka ahanini bijyanye n’ubutaka.

Kimwe n’ahandi mu gihugu, mu karere ka Gisagara ukwezi kw’imiyoborere myiza gukorwamo ibikorwa bitandukanye biba bisanzwe n’ubundi bikorwa, ariko muri uku kwezi bikagarukwaho ku buryo bwihariye. Hakemurwa ibibazo by’abaturage, hakabaho guhugurwa no gukangurirwa gahunda zinyuranye ku baturage n’ibindi.

Yozefina Kamanzi utuye mu murenge wa Kibirizi muri aka karere avuga ko kugera ubu ibyo ubuyobozi bubagezaho ari byiza kandi babona bayoborwa neza kuko iyo bagannye ubuyobozi bafite ibibazo hageragezwa gushaka umuti wabyo, ariko kandi bakavuga ko hari ibitarakemuka bigendanye n’amasambu, ndetse hakaba hari n’ahakenewe iterambere ritaragezwa.

Ati “Ni byiza ko batwitaho rwose ariko kandi bagerageze banaduhe amashanyarazi hari henshi ataragera cyane cyane mu ngo z’abaturage nkatwe tudafite ubushobozi, n’ibibazo by’amasambu kandi biracyahari mu baturage, urumva ko rero hakiri urugendo”

m_Imiyoborere myiza ni urugendo rugikomeza

Abaturage barafashwa mu bikorwa bigamije kuzamura imibereho yabo

Bangamwabo Emmanuel nawe utuye muri aka karere ka Gisagara aravuga ko abona hari intambwe igikenewe guterwa mu gufasha abaturage kwivana mu bukene kuko ngo bikigaragara ko hari abakennye kurusha abandi. Avuga ko gahunda yo koroza abaturage yakomeza igashyirwamo imbaraga maze n’abari hasi bakazamuka.

Muri aka karere ka Gisagara muri uku kwezi kw’imiyoborere myiza hari gukorwamo ibikorwa binyuranye nk’uko bitangazwa n’ubuyobozi bw’akarere, muri byo hakaba harimo gukemura ibibazo by’abaturage, gukomeza kwigisha abaturage gahunda ya Ndi umunyarwanda, hanateganyijwe amarushanwa y’Umurenge Kagame Cup, indirimbo n’imivugo n’ibindi.

m_Imiyoborere myiza ni urugendo rugikomeza1

Haranakemurwa ibibazo by’abaturage

Mvukiyehe Innocent umunyabanga nshingwabikorwa w’akarere ka Gisagara, avuga ko ibi bikorwa byo mu kwezi kw’imiyoborere myiza bidahagarara na nyuma yaho bikomeza, ariko kandi akanavuga ko hanabaho imbogamizi y’amikoro make ariyo ituma rimwe na rimwe ibikorwa byose bitagenda uko biba byifujwe, ariko bakagerageza gukoresha ubushobozi bafite.

Ati “gukemura ibibazo by’abaturage, gahunda ya Ndi umunyarwanda, gushishikariza abaturage ibikorwa by’iterambere n’ibindi ni gahunda zakozweho zinakomeza, n’ubwo akenshi tutagera aho twifuza kubera amikoro ariko buri gihe tugerageza gukora iby’ingenzi mu bushobozi tuba dufite kandi tubona bigenda neza, tuzakomeza kuko ni urugendo”

Uku kwezi kw’imiyoborere myiza kwatangiye ku itariki ya 20/01/2014 biteganyijwe ko kuzasozwa tariki ya 14/03/2014 2014 ariko amarushanwa y’ Umurenge Kagame Cup, indirimbo n’imivugo bikazasozwa ku itariki ya 23/06/2014, abatsinze bakazahembwa ku itariki 04/07/2014, ku munsi mukuru wo Kwibohora.

Agahozo Shalom youth village to host region’s largest solar field

$
0
0
The utility-scale solar power project to be built at Agahozo Shalom village will  be the largest in East Africa

The utility-scale solar power project to be built at Agahozo Shalom village will
be the largest in East Africa

Agahozo Shalom Youth Village, a model village located in Rubona Sector, Rwamagana District in Rwanda’s Eastern Province, is set to host the first utility large-scale solar power field in East Africa.

The model village, founded by the late Anne Heyman, is both a home and an education institution for hundreds of children, most of them orphans whose parents were killed during the 1994 Genocide against the Tutsi.

The first utility-scale solar power project in East Africa, worth about $24 million, was announced Monday by Yosef Abramowitz, the president of Gigawatt Global Cooperatief-a Dutch solar developer company that is partnering with Israel’s Energiya Global Capital to finance the building of an 8.5 megawatt solar photovoltaic power plant in Rwanda.

The plant is set to not only facilitate Agahozo Shalom Youth village but also increase Rwanda’s power generation capacity by about 8 percent.

Israel’s Energiya Global Capital provided the initial funding and strategic consultation to Dutch company Gigawatt Global Coöperatief, which has closed on $23.7 million in financing for the plant.

Other investors and funders include Norwegian development finance institution (Norfund), Norwegian-headquartered Scatec Solar, Dutch development bank (FMO), and the Emerging Africa Infrastructure Fund.

The plant will be built at Agahozo Shalom youth village facilities in Rwamagana District. It is expected that the country will receive electricity from the plant through its national grid, Energy, Water and Sanitation Authority (EWSA). Construction on the plant has started, and the plant is expected to begin operating late this year.

“It takes a global village to raise a solar revolution,” said American-Israeli entrepreneur and human rights activist Yosef Abramowitz, who is the president of Gigawatt Global and CEO of Energiya Global Capital.

“There are 550 million people in Africa without electricity. Economic growth in developing markets depends on access to affordable, green power. Environmentally-friendly solar energy is far less expensive than diesel-generated power.

This first-ever utility-scale solar field in Rwanda and all of East Africa represent the future of energy for developing countries and for island nations. It is a game-changer for humanity and the environment,” he added.

Israeli solar power is considered world class. American and Israeli universities have collaborated on renewable energy. In addition to launching Energiya Global, Abramowitz is a three-time Nobel Prize nominee and the co-founder of Arava Power Company.

“They are rolling out the red carpet for us in Africa,” says Abramowitz. “We looked at 75 markets around the world, which is half the planet that doesn’t yet have commercial solar power. There are 1.6 billion people on the planet today without electricity. Look at the hungriest people on the planet. Look at the ones who don’t have clean water. It’s the same people. It’s all preventable.”

 

The Agahozo Shalom youth village facilities in Rwamagana District

Israel President backs the mega project

As the government of Rwanda works to maintain access to electricity for 50 percent of the country’s population by 2017, Israel President, Shimon Peres said the new mega solar project will boost the country’s energy sector.

“As a pioneer in its sector and region, the solar field to be established in the Agahozo-Shalom Youth Village is an important stride in our mission for Tikkun Olam—making the world a better place.

This wonderful initiative will serve as a shining beacon of hope and progress for humanity, and as an example of what Israel can contribute to the developing world. In the hope that Israeli renewable energy expertise can continue to serve developing communities around the world, I wish the Agahozo-Shalom Youth Village much success on behalf of the State of Israel,” he said.

Rwanda- Israel relations

President Paul Kagame has personally built friend friendship with the state of Israel. According to the President, Agahozo-Shalom Youth Village symbolizes the wonderful relationship that exists between the Jewish state and the Rwandan people.

 

“In Rwanda we feel very much closely associated with Israel. We are happy to build on this, on these symbols of togetherness,” President Kagame said during one of his visits to Israel.

 

The President noted that there are similarities between the Tutsi and Jewish peoples since they were both the victims of racist dehumanisation by enemies possessing genocidal intentions.

President Kagame has visited Israel on more than one occasion. He was in Israel when the Jewish state celebrated its 60th birthday, as well as for the Presidential Conference marking Israeli President Shimon Peres’ 90th birthday.

While in Israel for Peres’ 90th birthday, Kagame visited Kibbutz Shfayim to meet with 30 Rwandan students presently in Israel to study agriculture as part of a special training program run by the Rwandan and Israeli agriculture ministries.

 

Anne Heyman’s legacy praised

Laurie Toll Franz, Agahozo Shalom Youth village’s newly elected board chair said of Anne Heyman that: “Anne Heyman, our founder of blessed memory, held to a vision in which the village practiced tikkun olam, the Jewish teaching to help heal the world.

In addition to our work with Rwanda’s most vulnerable children, we’re now helping to improve the lives of thousands of people through sustainable electricity generation.”

About Anne Heyman

Heyman who founded Agahozo Shalom Youth village with her husband in 2006, died earlier last month in a horse-riding accident in Florida, United States of America.

A native of South Africa, Heyman was once Manhattan’s Assistant District Attorney. She defended the rights of New Yorkers.

She was dedicated to helping children orphaned in the 1994 Genocide against Tutsi.

Motivated by Israeli youth villages that took in Holocaust orphans, Heyman and her husband Merrin, set out to build a place where Rwandan orphans could go to live, study and help rebuild their country.

The couple raised $12 million through personal donations and contributions from friends, foundations and corporate sponsors.

Agahozo Shalom, a combination of Kinyarwanda and Hebrew (meaning a place to dry tears and live in peace) has 500 students. A least 250 students have since graduated from the school.

Heyman is survived by three children: Jason, Jenna and Jonathan and husband Merrin.

Agahozo Village has almost all amenities and facilities a school needs, such as library, gymnasium, resource centre, amphitheater, computer labs, science centre, playground, green houses, community centre among others. In addition, the village has land for farming and vocational training.

 

 

 

Kabaya: Bageze ku rugero rwa 83,4 % besa imihigo ya 2013/2014

$
0
0

Iyo uhamagaye abatuye umurenge wa Kabaya mu izina ry’ubutore ry”Indongozi barasubiza bati: “gukora ni kare”. Ibi bongeye no kubigaragaza muri uyu mwaka, aho baza ku isonga mu kwesa imihigo kuko imvugo yabo usanga ariyo ngiro.

Kuba umwaka w’ingengo y’imali  wa 2013/2014 ugeze mu gihembwe cya 3 bakaba bageze kuri 83.4% ,biratanga icyizere ko imihigo bihaye izeswa neza, nkuko itsinda ry’akarere rigenzura ishyirwa mubikorwa ry’imihigo ribivuga.

Ibi kugirango babigereho nuko bakorera hamwe nk’ikipi (team work) nkuko Mupenzi Esdras, umunyamabanga nshingwabikorwa w’uyu murenge abivuga. Ibi babishimiwe n’umuyobozi w’Akarere wungirije ushinzwe imali n’iterambere ry’ubukungu Mazimpaka Emmanuel kuri uyu wa 18 gashyantare wari uyoboye itsinda ryaje gusuzuma aho Indongozi za Kabaya zigeze zesa iimihigo.

 m_Bageze ku rugero rwa

Iri tsinda rigizwe n’abakozi banyuranye, ingabo na police  rizigabanyamo amatsinda 3 azazenguruka imirenge yose asuzuma aho imihigo igeze. Hakazibandwa cyane mu kureba aho ibyari bikosheje mu igenzura riheruka bigeze bikosorwa.

Uretse imihigo isanzwe yerekeye ubukungu, imibereho myiza, imiyoborere myiza n’ubutabera hari izindi ngingo (cross cutting issues) zizibandwaho nk’imihigo y’ingo, imidugudu n’utugari; itangwa ry’ibyangombwa by’ubutaka; gukoresha ifumbire, kuvugurura urutoki, kuvana abantu mumanegeka, gutura mu midugudu, gufata amazi y’imvura no gukoresha rondereza na biogas.

Hazanarebwa kandi uturima tw’igikoni, guteza imbere urubyiruko, guteza imbere abari n’abategarugori, kubakira abatishoboye, imitangire ya serivisi, ibikorwa by’indashyikirwa n’uburyo abana bitabira ishuri.

Umurenge wa Kabaya ukunze kuza ku mwanya wa mbere mu kwesa imihigo ku mirenge 13 igize Akarere ka Ngororero, aho iyi ntebe uyimazeho imyaka 3 yikurikiranya.

Burera: Ubuyobozi bw’akarere burasabwa kujya buhemba abakoze neza atari mu mihigo gusa

$
0
0

m_Ubuyobozi bw’akarere burasabwa kujya buhemba abakoze neza atari mu mihigo gusa

Guverineri w’intara y’amajyaruguru, Bosenibamwe Aimé, asaba ubuyobozi bw’akarere ka Burera kujya buhemba abantu bo muri ako karere baba barakoze ibintu by’indashyikirwa mu kwimakaza gahunda za leta.

Guverineri Bosenibamwe avuga ko guhemba abakoze neza bizatuma n’abandi bagenda buhoro babasha kongera imbaraga mu mikorere yabo mu gushyira mu bukorwa gahunda za leta uko biba biteganywa.

Agira ati “Hageho umuco wo guhemba abantu baba barakoze neza. Ngira ngo akenshi ibimenyerewe ni uko umurenge wabaye uwa mbere mu mihigo ari wo uhembwa…ariko nanone mushobora gutegura n’amahiganwa mu bindi:

“Muri ‘Ndi Umunyarwanda’ ni uwuhe murenge wagize imyumvire ihanitse urusha ahandi, muri ‘Mitiweri’ ni uwuhe murenge wagize udushya mu gukangurira abaturage kurusha ahandi…habeho n’umwanya wo guhemba abitwaye neza icyo gihe binahwitura n’abagisinziriye bagomba kujya ku murongo.”

Mu karere ka Burera hakunze guhembwa gusa imirenge, utugari ndetse n’imidugudu yesheje imihigo kurusha indi. Icyo gikorwa kiba buri mwaka.

Mu mihigo y’umwaka 2011-2012 umurenge wa Gahunga wabaye uwa mbere wahembwe igikombe, uhabwa amafaranga y’u Rwanda ibihumbi 150 ndetse uhabwa n’irindi shimwe rya “Certificate”.

Mu mihigo y’umwaka 2012-2013 imirenge yesheje imihigo kurusha indi, ari yo Rugarama, Bungwe, Gitovu na Gahunga, yahawe igikombe cy’ishimwe n’umuyobozi w’akarere ka Burera Sembagare Samuel.

9,500 homes get piped water in Nyaruguru

$
0
0
m_9,500 homes get piped water in Nyaruguru

Local residents fetch water during the piped water launch in Nyaruguru district

Officials and development partners in Nyaruguru district, Southern Rwanda, on Wednesday officially launched a number of development projects in the district’s continued effort to provide better service delivery and enhance the social well-being of the population.

The development projects include a two-storey district office building, a four-kilometer public lighting electricity grid, and a 14 kilometer-water pipe that will provide clean, safe drinking water to 9,500 households in Kibeho, Cyahinda and Nyagisozi – three of Nyaruguru district’s 14 sectors.

Officiating at the launching ceremony, Rwanda’s Minister of Local Governance (MINALOC), James Musoni, said that projects such as Nyaruguru district’s new office building “show the vision that the district has to develop and improve on the social well-being of the population”.

“This building means good service delivery and it is a sign of good governance”, Honorable Minister Musoni added.

m_9,500 homes get piped water in Nyaruguru1

The new Nyaruguru district office building

 Nyaruguru district’s Mayor, François Habitegeko, reiterated that the new building facility will translate into good service delivery.

“Our former district office, which used to be for the former Mubuga commune, was built with a capacity to accommodate ten staff. And today with about 50 staff, the office was getting overstretched. But with the new office building, we now have enough space to work freely”, said Mayor Habitegeko.

The new office building, which has of 45 office rooms and four conference rooms, cost over Rwf590 million and took a year and half to complete.

Nyamasheke: Ukwezi kw’imiyoborere myiza ngo ni ishuri ritoza abaturage kwikemurira ibibazo

$
0
0

 22

Ukwezi kw’imiyoborere myiza ku baturage b’akarere ka Nyamasheke ngo ni ishuri ryiza ryo kubafasha kwikemurira ibibazo kandi buri gihe bakarangwa n’indangagaciro zo kwicarana hamwe kugira ngo bakemure amakimbirane bafitanye.

Ubu butumwa bwatanzwe n’Umuyobozi w’akarere ka Nyamasheke wungirije ushinzwe imari n’iterambere ry’ubukungu, Bahizi Charles, ubwo tariki ya 18/02/2014 yaganiraga n’abaturage b’imirenge ya Ruharambuga, Bushenge na Karengera mu rwego rw’ukwezi kwahariwe imiyoborere myiza ndetse hagakemurwa ibibazo by’abaturage.

Ibi biganiro byaranzwe n’ibitekerezo biganisha ku iterambere rusange ariko byibanda cyane ku bibazo by’abaturage ahanini byagaragayemo amakimbirane bafitanye.

Mu gukemura ibi bibazo, Umuyobozi wungirije w’akarere ka Nyamasheke, Bahizi Charles yasabye abaturage ko bakwiriye kwishakamo umuti watuma barwanya amakimbirane hagati yabo ndetse hagira aho avuka bakaba aba mbere kuyakemura aho kugira ngo buri gihe bajye basiragira mu nzego z’ubuyobozi.

Bigendanye n’ukwezi kwahariwe imiyoborere myiza, Bwana Bahizi yavuze ko uku kwezi gufatwa nk’ishuri ritoza abaturage kwikemurira ibibazo, bityo bakumva ko bafite inshingano yo gutuma aho batuye haba heza haba mu buryo bw’ibikorwa bifatika ndetse no kurwanya amakimbirane yo mu miryango.

Bahizi yabwiye abaturage bo mu mirenge ya Ruharambuga, Bushenge na Karengera ko baramutse bimitse indangagaciro yo kwikemurira ibibazo byagabanya umubare w’abantu basiragira mu nzego no mu nkiko bajya mu manza ngo kuko izo manza na zo usanga zikurura urwangano.

Bahizi yagize ati “Kuburana bikurura inzangano mu baturage. Birakwiye ko abaturanyi bagira uruhare mu gukemura ibibazo aho kugira ngo birirwe basirisimba mu nkiko.”


Convicted Former Justice Minister Ntamabyariro appeals for sentence reduction

$
0
0
Some of the female inmates at the ‘1930’ prison in Kigali

Some of the female inmates at the ‘1930’ prison in Kigali

Former Rwandan Minister of Justice, Agnes Ntamabyariro, who was sentenced to life for genocide crimes, has returned to court, five years down the road to appeal seeking a reduction of her sentence.

Ntamabyariro appeared before the Nyarugenge Intermediate Court on Thursday to appeal against a life sentence with special provisions which she was handed in January 2009.

Though she appealed for a reduction of her sentence, the prosecution side contends that the 77-year-old former politician who was found guilty on charges including supplying weapons among others and stated that since the co-accused Hategekimana has been cleared by court, the appeal could not take off until he was found to appear in court

Ntamabyariro case is one of the high ranking genocide cases in Rwanda. She was arrested in Zambia in 1997 and deported to Rwanda and her triall started in 2006. She allegedly took part in the April 8, 1994 meeting presided over by Theoneste Bagosora who is consider the ‘genocide mastermind’.

She was found guilty of genocide crimes in January 2009 while her co-accused Jean Leonard Hategekimana, a former prosecutor in the former southern district of Gitarama now Muhanga, was cleared of charges.

Her appeal hearing resumes April 1, 2014.

 

 

Bamwe mu baturage barashinjwa kuba nyirabayazana wo kubuza Abanyarwanda baba mu buhungiro gutaha

$
0
0

Bamwe mu baturage batuye mu byaro barashinjwa kuba ku isonga ryo kubuza Abanyarwanda bahungiye mu bihugu bituranye n’u Rwanda cyangwa kure yabyo, kugirango bakomeze bakoreshe imitungo yabo baba barabasigiye.

Ibi ni ibyagaragarijwe mu mahugurwa y’iminsi ibiri yahuje abayobozi bashinzwe imibereho myiza mu turere no mu mirenge. Amahugurwa bateguriwe na Minisiteri ishinzwe guhangana n’ibiza no gucyura impunzi (MIDIMAR) mu rwego rwo kubakangurira kwakira neza abatahuka no kubakemurira ibibazo.

Bamwe muri aba bayobozi bahurije ku kibazo bahura nacyo ko bajya bamenya amakuru ko hari abaturage bo mu bice bayobora bahamagara kuri telefoni zigendanwa bakabwira ababa mu buhungiro babatera ubwoba ko nibataha bazagirirwa nabi.

Aba bayobozi batangaza ko abaturage babikora bifuza ko ababasigiye imitungo batayivamo, kugira ngo bakomeze bayikoreshereze banayibyaze inyungu. Ibi bakemeza ko biri mu bidindiza itahuka ry’ Abanyarwanda.

Jean Claude Rwahama, ushinzwe gukemura ibibazo by’impunzi muri MIDIMAR, yasabye aba bayobozi gukomeza gufasha aba baturage kumva akamaro ko gutuma abandi batahuka, kandi bakanagerageza gukemura ibibazo bafite kugira ngo batabyitwaza.

Yagize ati “Nk’abayobozi mubana n’abo bantu umunsi ku wundi mubafashe mu buryo bwose bushoboka, kuko mu nzego zo hejuru hari igihe tujya kumenya ibintu wenda hasi umuntu ashobora kuba yarenganye.”

MIDIMAR itangaza ko Abanyarwanda bari hanze bashobora kuba bari hagati y’ibihumbi 50 na 70, ari naho ihera ihakana ko bakurikije Abanyarwanda bakiriye batahuka batageze ku bihumbi 100, nk’uko imibare itangwa n’ishami rya Loni rishinzwe gucyura impunzi ibivuga.

 

Nyabihu: Guhitamo kwakirira urumuri rutazima muri Maiserie Mukamira ntibyapfuye kwizana

$
0
0

Guhitamo kwakirira urumuriMu karere ka Nyabihu, hari amateka akomeye yaranze  Jenoside yakorewe abatutsi. Nk’uko bitangazwa na Juru Anastase uhagarariye IBUKA muri aka karere, imibare izwi y’inzirakarengane z’abatutsi baguye mu karere ka Nyabihu igera kuri 7645 ariko ngo hakaba haraguye n’abandi benshi kuko hari abo amamodoka yazanaga bakahabicira.

Nk’uko Juru akomeza abivuga, guhitamo kwakirira urumuri rutazima (rw’icyizere) mu murenge wa Mukamira muri Maiserie Mukamira, igikorwa kizaba tariki 21 Gashyantare 2014, si ibintu byapfuye kwizana gusa ahubwo bifite aho bihuriye n’amateka yaranze Mukamira muri Jenoside yakorewe Abatutsi.

Mukamira, ni umurenge usa n’aho uri hagati urebye imiterere y’akarere ka Nyabihu. Akarere kitwa Nyabihu ubu, kakaba gafata ikitwaga Nkuri kera, igice cy’ikitwaga Nyamutera, igice cya Giciye, ndetse n’igice cya Mutura. Kera komini, ikaba yari yubatse muri Nkuri initwa Nkuri  aho yari yubatse hakaba ari muri  Mukamira, ari naho hari akarere ka Nyabihu ubu.

Abatutsi benshi bahungaga,yaba abaturukaga za Kigali mu mamodoka, abari batuye muri Nkuri, abari batuye mu duce tuyikikije, Juru avuga ko abenshi bafatwaga bakazanwa kuri komini (Nkuri) bagakubitwa, bakicwa ariko benshi muri bo bakajyanwa kujugunwa mu buvumo bwa Nyaruhonga nabwo buri muri Mukamira hafi y’ibirunga.

Ubuvumo bwa Nyaruhonga,bukaba bwarakuwemo imibiri y’abatutsi bazize Jenoside myinshi  nk’ uko Juru yabidutangarije. Gusa ngo kuko ubwo buvumo ari burebure cyane kandi bufite ahantu batabashije kugera,ngo hajugujwemo abatutsi benshi amamodoka yajyanagayo, bapfiramo ku buryo bitoroshye kubona imibiri yabo.

Uretse ubwo buvumo buri muri Mukamira,no kuri komini Nkuri nyirizina,aho binjirira ndetse n’aho winjirira ujya kuri Banki y’Abaturage yegereye aho komini yari yubatse,ubu hakaba ariho ku karere ka Nyabihu nyirizina,hari hari bariyeri ziciweho abantu benshi cyane. Aho kandi naho ni muri Mukamira. Juru avuga ko banahakuye imibiri myinshi y’Abatutsi bazize Jenoside.

Uretse aho ku karere, no hafi ya santire ya Mukamira ahari ikigo cya Gisirikare ubu ,naho ngo hiciwe abatutsi benshi  batwikishijwe amashanyarazi kandi ngo hari na bariyeri.  Naho aho urumuri ruzakirirwa nyirizina muri Maiserie Mukamira ,naho ngo hari bariyeri kandi ni hafi y’icyo kigo cya gisirikare cya Mukamira.

Uzamutse gato werekeza mu murenge wa Jenda nawo waguyemo abatutsi batari bake kimwe n’uwa Bigogwe, unyura ahitwa Hesha naho hiciwe Abatutsi benshi bari babungiye mu rusengero nk’uko  Juru abivuga. Aho naho ni muri Mukamira.

Hari n’ahandi hiswe kandi  hakinitwa izina rya « Nyirantarengwa »,aho akarere ka Nyabihu kagabanira na Musanze,naho hatapfaga kurenga abatutsi  batishwe mu gihe cya Jenoside. Aho ni ku rugabano rw’umurenge wa Mukamira n’umurenge wa Busogo mu karere ka Musanze.

 

Maiserie Mukamira ahakirirwa urumuri ndetse no mu murenge wa Mukamira nyirizina,hafite amateka yihariye ya Jenoside kuko habereye ubwicanyi bukabije

Bitewe rero n’amateka yaranze uyu murenge wa Mukamira muri Jenoside,waniciwemo Abatutsi benshimuri icyo gihe,bawuhisemo kugira ngo abe ariho hakirirwa urumuri.

Juru avuga ko ari ukugira ngo abaturage bawo barwigireho batekereza ku icuraburindi ryawubayemo kimwe n’indi mirenge mu gihe cya Jenoside, bityo baharanire umucyo kandi urumuri rw’ikizere rugumye kubamurikira,icuraburindi ryaranze uyu murenge muri Jenoside ntirizasubire ukundi.

Uretse imibiri y’abatutsi bishwe muri Jenoside baguye mu Bigogwe,imwe igashingurwa mu rwibutso rwa Jenoside rwa Kanzenze muri Rubavu,umurenge wa Mukamira,ubu ni nawo wubatsemo urwibutso rw’akarere ka Nyabihu,kuri ubu rushinguwemo imibiri 2053 nk’uko Juru yabigarutseho.

Kuri ubu,abarokotse Jenoside muri Mukamira bakaba barimo guharanira gutera imbere no kwiyubaka,aho Juru avuga ko ahereye kuri we amaze kwigeza kuri byinshi birimo inzu abamo,inzu y’ubucuruzi,inka n’ibindi. Ikindi kandi ngo hari na bagenzi be b’abanyarwanda abasha guha akazi rimwe na rimwe,bagafatanya mi iterambere.

Nk’uhagarariye IBUKA mu karere,Juru avuga ko mu karere ka Nyabihu,intambwe y’ubumwe n’ubwiyunge yateye imbere cyane,kuri ubu abahemukiwe n’aba bahemukiye babanye neza,kandi basabanye imbabazi ku buryo abona bigenda bigera ku rwego rwiza.

 

 

Nyabihu: Urumuri rutazima, ikimenyetso cyo kuva I buzimu ujya I buntu mu gihugu cy’amahoro ubumwe n’umutekano

$
0
0

Imyiteguro yo kwakira urumuri rutazima mu karere ka Nyabihu, bijyanye kandi no kwitegura kwibuka ku nshuro ya 20 Jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda irakomeje.

Kuri uyu wa 21 Gashyantare 2014, akaba ariho mu karere ka Nyabihu bitegura kwakira urumuri rutazima ruzabageraho ruturutse I Rubavu. Mu myiteguro yo kurwakira, bamwe mu baturage bavuga ko urumuri rufite byinshi rushatse kuvuga mu mibereho yabo nk’Abanyarwanda bari mu Rwanda bakurikije n’amateka yaranze u Rwanda.

Bakaba babivuga bashingiye ku mateka y’Icuraburindi yaranze u Rwanda ya Jenoside yakorewe Abatutsi kuri bo bakaba basanga iki ari igihe cy’urumuri, aho abanyarwanda bagenda mu mucyo bayobowemo n’ubuyobozi bwiza buri mu Rwanda.

Juru Anastase, umuyobozi wa IBUKA mu karere ka Nyabihu, yadutangarije ko mu gihe cya Jenoside, u Rwanda rwari mu icuraburindi ry’umwijima. Nyuma Jenoside yaje guhagarikwa none ubu Leta y’Ubumwe ishyize imbere ubumwe, amahoro, umutekano n’iterambere ry’Abanyarwanda.

 

Urumuri rutazima, ikimenyetso cyo kuva I buzimu ujya I buntu mu gihugu cy’amahoro ubumwe n’umutekano

Juru Anastase uhagarariye IBUKA mu karere ka Nyabihu avuga ko igihe turimo agifata nk’igihe cy’umucyo bityo Abanyarwanda bakaba bagomba kuwukomeraho ku rundi ruhande mu gihe cya Jenoside ngo u Rwanda rwari mu mwijima w’icuraburindi

Kuri Juru, ngo igihe turimo ubu akaba agifata nk’igihe cy’umucyo bityo ruriya rumuri akaba arufata nk’umucyo umurikira Abanyarwanda bose,ubafasha kumenya aho bavuye n’aho bajya.

Ibyo bikabafasha kwigira ku mateka yaranze igihugu,bagaharanira kwirinda ko Jenoside yabaye mu Rwanda yasubira,ahubwo bagashyira imbere kwiyubaka no guharanira kwigira. Juru akaba asanga uyu mucyo u Rwanda rurimo urangwa n’imiyoborere myiza,amahoro,umutekano n’iterambere ku Banyarwanda, wakagombye guhora waka iteka kandi buri wese akabiharanira.

Kuri Uwamwiza umwe mu baturage,ngo urumuri rutazima rwerekana ko u Rwanda rwatsinze ikibi agereranya n’umwijima,bigakorwa n’abanyarwanda bahagaritse Jenoside,bivuga ko ari abanyarwanda ubwabo bishakiye igisubizo cyo gukemura ikibazo bari bafite. Ibi rero byakagombye no kugumya kuranga abanyarwanda ibihe byose, aho basabwa guharanira ikiza,bakishakamo ibisubizo bakigira badateze amaso amahanga.

Yemeza ko kandi abanyarwanda babishoboye agendeye ku buryo Leta y’ubumwe ibayoboye, yanahagaritse Jenoside nanubu kandi ikaba igikomeje gushaka icyateza imbere igihugu n’abagituye.

Naho kuri Karangwa Timote,ngo urumuri arufata nko kuva I buzimu ujya I buntu. Avuga ko muri Jenoside u Rwanda rwasaga n’aho ruri I buzimu ariko ubu rukaba ruri I buntu mu mucyo, aho buri wese yisanzuye.

Uwamahoro Esperance, umwe mu bacitse ku icumu rya Jenoside mu karere ka Nyabihu,we asanga urumuri rutazima rugereranya urukundo ruhoraho. Urukundo ruhoraho ntirushira, n’urumuri ntiruzima kugira ngo abanyarwanda nabo bakomeze kwiyubaka ,urukundo rwabo rwunge ubumwe bityo abashaka kubatanya babure aho bahera.

Esperance anashima umukuru w’igihugu watekereje urumuri rukazengurutswa mu turere twose. Akaba asanga hari ikigisho gikomeye Abanyarwanda mu turere bakagombye kwigiraho, bakimakaza ubumwe n’ubwiyunge kandi bagaharanira icyabahuza barandura icyabatanya.

Ku ruhande rw’ubuyobozi bw’akarere ka Nyabihu,Mukaminani Angela,umuyobozi w’akarere ka Nyabihu wungirije ushinzwe iterambere ry’ubukungu,avuga ko urumuri rufitiye akamaro buri wese. Akaba aboneraho gushishikariza abaturage kuzitabira ari benshi cyane,igikorwa cyo kwakira urumuri  kuri uyu wa 21 Gashyantare,bityo bakiyumvira n’ubutumwa bubateganirijwe.

Akarere ka Nyabihu kakaba kararanzwe n’amateka mabi cyane muri Jenoside,aho mu duce tumwe na tumwe twako,hiciwe inzirakarengane z’abatutsi benshi ku buryo biririmbwa no mu ndirimbo zitandukanye abahanzi bagiye bahanga.

Uduce nka  Bigogwe,Giciye,Nyaruhonga nk’ubuvumo bwaroshwemo benshi,nyirantarengwa,Hesha,mu kigo cya gisirikare cya Mukamira,icya Bigogwe n’ahandi  hakaba hagarukwaho mu hagiye hagwa abatutsi benshi muri Nyabihu nk’uko Juru Anastase uhagarariye IBUKA muri aka karere yabidutangarije. Umubare w’Abatutsi bahaguye ukaba ubarirwa mu 7645.

Abaturage bakaba basanga urumuri rutazima, ari nk’umucyo uhoraho umurikira umunyarwanda wese kugira ngo yigire ku mateka mabi yaranze u Rwanda, bityo buri wese afate ingamba zo guharanira ko bitazasubira ukundi  ndetse no kwiyubaka.

Kamonyi: Abaturage bibukijwe ko gukora umuganda ari itegeko ku muntu wese ukuze kandi ufite imbaraga

$
0
0

Mu muganda usoza ukwezi kwa Gashyantare 2014, abayobozi bibukije abaturage ko buri wese ufite kuva ku myaka 18 kugeza kuri 65 kandi ufite ubuzima bwiza, afite inshingano zo gukora umuganda, nta gutuma abakozi cyangwa gushaka izindi mpamvu zituma batitabira.

m_Abaturage bibukijwe ko gukora umuganda ari itegeko ku muntu wese ukuze kandi ufite imbaraga

Umuyobozi w’akerere ageza ijambo kubaturage nyuma y’umuganda

Uyu muganda wabereye mu murenge wa Runda akagari ka Muganza, abaturage baho bakoranye n’abandi bari baturutse muri tumwe mu turere duturanye na Kamonyi, bari bazindutse bafata ingendo aho gukorera umuganda aho batuye.

Mu kiganiro na  Nizeyimana Eugène, umukozi muri Minisiteri y’ubutegetsi bw’igihugu, akaba ashinzwe amajyambere rusange harimo n’igikorwa cy’umuganda, yadutangarije ko  Umuganda ufite itegeko riwushyiraho kandi rikagena n’ibihano  birimo amande y’amafaranga ibihumbi bitanu, ku muntu utawitabiriye.

Ngo ntawemerewe kuwusiba yitwaje impamvu ibonetse yose.  atunga agatoki abantu bitwaza impapuro bahawe n’abayobozi b’utugari cyangwa b’umudugu zibemerera gusiba gukora umuganda maze bakigira muri gahunda za bo.

Aba nabo arabibutsa ko mu itegeko umuntu ufite uburenganzira bwo gutanga uruhushya rwo kudakora umuganda kubera impamvu z’ibyago, ari Minisitiri w’ubutegetsi bw’Igihugu wenyine. Ngo kumugeraho bikaba bitagoranye kuko ufite icyo kibazo yakwitabaza inzego z’ibanze zikamufasha kumugezaho urwo ruhushya.

Umunyamabanga Uhoraho muri Minisiteri y’Ubutegetsi bw’igihugu Munyeshyaka Vincent, yibukije abanyerunda nk’abantu batuye mu mujyi, kwirinda kwingirana mu bipangu ngo batitabira umuganda, kuko ari umuco utari mwiza. Ikindi agarukaho n’abantu bohereza abakozi bo mu rugo n’abazamu ngo babakorere umuganda. Aba arabibutsa ko kwitabira umuganda bitareba urugo ahubwo bireba buri wese ukuze kandi ufite ubuzima bwiza.

Umuyobozi w’akarere ka Kamonyi Rutsinga Jacques, yagarutse ku byiza byo gukora umuganda birimo guhuza imbaraga no bakaganira no ku cyerecyezo cy’igihugu.Yashimiye abitabiriye umuganda igikorwa cyo gucukura inzira y’umuyoboro w’amazi azava ahitwa muri Kadobogo werekeza Bishenyi, hakaba hakozwe ahagera ku bilometero bitatu.

Mu midugudu harimo komite z’umuganda zigomba kugaragaza abantu batitabiriye umuganda. Abo ngo bagomba kubakorera urutonde bakarushyikiriza inzego z’ubuyobozi bagahanwa, ariko usanga abahabwa ibihano ari abafatirwa mu muhanda bafashe ingendo gusa.

RDB irakangurira Leta n’abikorera kuganira ku nzitizi zituma ibikorwa byabo by’iterambere bitihuta

$
0
0

Ikigo cy’igihugu cy’iterambere (RDB) cyateguye gahunda nshya y’ibiganiro hagati ya Leta n’abikorera (Public Private Dialogue) mu rwego rwo kurebera hamwe imbogamizi zituma abikorera badatera imbere no kuzishakira umuti binyuze mu biganiro.

Abakozi ba RDB barazenguruka hirya no hino mu turere bagamije gushishikariza ubuyobozi bw’uturere n’abikorera ba buri karere kwicara hamwe bakareba ibibazo abikorera bafite bibangamiye iterambere ry’ubucuruzi bwabo, bagafatanyiriza hamwe kubishakira ibisubizo, ndetse byaba ari n’ibirenze ubushobozi bw’akarere bikohererezwa urundi rwego rubifitiye ubushobozi kugira ngo bikemuke.

 m_RDB irakangurira Leta n’abikorera kuganira ku nzitizi zituma ibikorwa byabo by’iterambere bitihuta

Ibyo biganiro hagati y’ubuyobozi n’abikorera birakorwa kugira ngo niba hari imbogamizi abikorera bahura na zo zivugweho binyuze mu biganiro (dialogue), nizikemuka abikorera batere imbere, nibatera imbere igihugu na cyo gitere imbere.

Bimwe mu bibangamiye abikorera bo mu karere ka Rutsiro

Ubwo izo ntumwa za RDB zageraga mu karere ka Rutsiro tariki 21/02/2014 zahaye umwanya abikorera bo muri ako karere kugira ngo bagaragaze ibibazo bibangamiye ibikorwa byabo byiganjemo iby’ubucuruzi.

Ikibazo cy’ingutu kibangamiye abikorera b’akarere ka Rutsiro ngo ni ukutagira umuhanda wa kaburimbo mu karere hose, ibyo bigatuma kugeza ibicuruzwa no kubivana mu bice byo hirya no hino mu karere bigorana.

Abikorera bagaragaje imbogamizi z’uko abacuruzi bafungishwa kenshi kugira ngo bitabire inama n’ibikorwa bitandukanye biba byateguwe n’utugari, imirenge cyangwa se n’akarere bigatuma hari amasaha menshi bamara badakora nyamara bajya gusoreshwa, cya gihe bamaze badakora nticyitabweho.

Abikorera ngo bafatirwa n’ibyemezo batabigizemo uruhare. Ngo hari nk’imisoro imwe n’imwe bakwa nyamara batarigeze basobanurirwa ibyayo, bigatuma abikorera batanga iyo misoro batishimye.

Hari imisoro abikorera basabwa gutanga nyamara nta makuru ahagije bayifiteho. Abasoresha ngo bajya baza bagasaba usora gutanga umusoro, nyamara atazi amabwiriza n’ingingo yashyizeho uwo musoro, uwikorera yasobanuza uwaka umusoro akamubwira ko ari itegeko nta byinshi agomba kubaza.

Abikorera bavuga ko babangamiwe n’umusoro batanga ku kwezi n’ipatante bihanitse. Ngo basanga no kuba uwatsindiye isoko asabwa kwishyura umusoro ungana na 21%, nta nyungu ifatika abona muri rya soko.

Abikorera ngo babangamirwa n’uko rimwe na rimwe batsindira amasoko ndetse bakarangiza n’ibyo basabwa gukora, ariko uwatanze isoko agatinda kubishyura. Icyo gihe ngo amasezerano hagati y’uwatanze isoko n’uwaritsindiye ntabwo aba yubahirijwe, ibyo bikabangamira gahunda z’umucuruzi.

Kwaka inguzanyo mu mabanki cyangwa mu kigo cy’imari na byo ngo ntabwo byihuta, dore ko hari n’igihe umucuruzi ayaka ntasubizwe niba ayemerewe cyangwa atayemerewe.

Abikorera bavuga ko babangamirwa n’uko mu karere ka Rutsiro nta masoko akomeye y’ubucuruzi ndetse n’amabanki y’ubucuruzi bihaboneka.

Umuriro w’amashanyarazi udahagije na wo ngo ni imbogamizi ku bikorera kuko usanga hari nk’ibyo batabasha gucuruza no kubika neza bitewe no kutagira umuriro w’amashanyarazi ku masanteri menshi y’ubucuruzi.

Ubuyobozi bw’akarere ka Rutsiro bwari buhagarariwe muri ibyo biganiro n’umuyobozi w’ishami ry’igenamigambi no gukurikirana ibikorwa mu karere ka Rutsiro, Havugimana Etienne.  Yashimiye RDB yateguye iyi gahunda yo guhuriza hamwe ubuyobozi n’abikorera kugira ngo baganire ku mbogamizi zibangamiye iterambere ry’ibikorwa by’abikorera.

Yagize ati “Dukuyemo isomo rikomeye rya Dialogue (ibiganiro) hagati y’inzego zirebwa n’ikibazo.”

Havugimana yasabye abikorera bo mu karere ka Rutsiro gutegura incamake igaragaza imbogamizi bafite kugira ngo itsinda rishinzwe gukemura ibibazo byabo mu karere rizabiganireho ribishakire ibisubizo.

Yavuze ko Leta na yo ihanze amaso abikorera kuko ari bo moteri y’iterambere, bityo rero ikaba ari yo mpamvu izihutira kuganira na bo kugira ngo bashakire hamwe umuti w’imbogamizi bahura na zo mu bikorwa byabo.

Ati “ibibazo byagaragaye birasaba ko bizaganirwaho, turebe icyakorwa. Numva abikorera bo mu karere kacu atari bo bagira ibibazo, kandi twese turi mu gihugu kimwe, tugomba gusangira amahirwe amwe ahari. Ibireba akarere ka Rutsiro nizeye ko tuzaba mu ba mbere kugira ngo bikemuke, abikorera batere imbere.”

One arrested in SORAS robbery

$
0
0

m_One arrested in SORAS robbery

SORAS Group Head Office

Police in Nyarugenge District have arrested one person in connection with last Friday’s burglary at SORAS head officers in Kigali where electronics worth millions of francs were stolen.

Robbers broke the door and entered into the facility’s department of health insurance at around 11:45pm and stole two scanners, a flat television set, an internet switch, computer and about Rwf590, 000.

Police also said the suspect (names withheld for investigation purposes), aged 28, was arrested red handed with the two scanners and a television set.

“We have so far arrested one person, who was found with some of the stolen electronics, but investigations are still ongoing to recover other equipment and arrest all those connected to this robbery,” Senior Supt Urbain Mwiseneza, the Central region Police Spokesperson, said.

The suspect and the recovered equipment were picked from a house in Nyamirambo, a Kigali city suburb last Saturday, SSP Mwiseneza added.

He is currently detained at Nyamirambo Police station.

Mwiseneza also disclosed that footage from the insurance company indicates that only two people were involved in this robbery.

He also said they are yet to find any evidence linking any of the insurance company’s employees, to the theft.

He advised the businesses community to install security gadgets in their facilities like CCTV cameras to aid in identifying crimes.


Rwanda’s involvement in DRC peace process vital, says MONUSCO chief

$
0
0

 

m_Rwanda’s involvement in DRC peace process vital, says MONUSCO chief

Martin Kobler

The head of United Nations Organization Stabilization Mission in the Democratic Republic of Congo (MONUSCO), Martin Kobler has said that Rwanda’s role is in DRC peace process is ‘vital’.

In 2013, 11 African countries signed a peace deal aimed at bringing to an end decades of conflict in eastern Democratic Republic of Congo, of which Rwanda was party to the agreement.

Speaking in an exclusive interview with the German Radio DW, Kobler said that he is in negotiations with the government of Rwanda on how to draw a joint platform in restoring peace to DRC.

“I am in constant contact with the government of Rwanda. All parties are endeavoring to grasp the opportunities offered by the agreement.

I believe it is very important to involve Rwanda. It is vital that we convince all countries in the region that stability in eastern DRC is important – individual countries can only gain from this stability,” he said.

Kobler said that it is high time the World stop relying only on MONUSCO intervention brigade.

“We often hear references to MONUSCO’s intervention brigade and the restoration of the authority of the state. But that of course can’t be done, unless all countries in the region are involved in the process and playing a constructive role.

All countries are bound to respect the regional obligations they entered into at Addis Ababa. It is most important that all countries in the Great Lakes region are constructively involved in the peace process.”

Rwanda committed to peace process in DRC

Last year, the Minister for Foreign Affairs, Louise Mushikiwabo said that Rwanda has registered progress in implementing the Peace, Security and Cooperation Framework in the Democratic Republic of Congo and the region, in regard to the frame work that was signed in Addis Ababa, Ethiopia.

While addressing the UN Security Council, Mushikiwabo said that Rwanda had made milestone achievements towards implementing the framework.

“We have made progress toward the Framework but what we need to see is the situation on the ground changing beyond the frameworks and the documents,” she said.

The Peace, Security and Cooperation Framework for the DRC and the Region was signed on February 24 by Angola, Burundi, the Central African Republic, Congo, DRC, Rwanda, South Africa, South Sudan, Uganda, Tanzania and Zambia.

The accord aims at a complete restoration of peace in the region mainly in the eastern DRC.

It also seeks to end instabilities by use of a holistic approach that addresses the multifaceted root causes of the conflicts in the region.

Although efforts are being invested in realising the objectives of the Framework, concerns remain about warring parties’ commitments in supporting the process.

As part of implementing the framework, Mushikiwabo said, Rwanda has so far received refugees and disarmed them, collaborated with the US in sending Bosco Ntaganda to the International Criminal Court (ICC), participated in the technical committee meetings establishing the evaluation mechanism of the framework and many more.

Klober, Patron de la MONUSCO demande l’implication du Rwanda dans la crise congolaise

$
0
0

 Patron de la MONUSCO

Lors d’une interview dans les studios de la radio DW (Deutsche Welle), l’Allemand Martin Klober, Patron de la MONUSCO, une mission de maintien de la paix des Nations Unies en RDC, a déclaré qu’il souhaitait plus d’implication du Rwanda dans le processus de paix en RDC.

En 2013, dans la capitale éthiopienne, onze pays africains dont le Rwanda avaient signé un accord de paix visant à mettre fin à des décennies de conflit dans l’est du Congo. Le rôle du Rwanda et d’autres pays de la région, selon Le Diplomate allemand Martin Kobler, reste toujours incontournable.

« Nous entendons souvent des références à la brigade d’intervention de la MONUSCO et la restauration de l’autorité de l’Etat. Mais bien sûr, tout cela ne peut se faire à moins que tous les pays de la région soient impliqués dans le processus et de jouer un rôle constructif », a suggéré Klober.

Le Diplomate allemand donne des éclaircissements sur l’état actuel et les retombées de cet accord après une année. « L’accord d’Addis-Abeba a été  une étape décisive, engageant les gouvernements de la région à certaines obligations internationales. Ces engagements font l’objet d’une vérification. Ma collègue Mary Robinson, l’envoyé spécial de l’ONU pour la région des Grands Lacs a été particulièrement actif à cet égard ».

Le Rwanda tient-il ses engagements quant au respect de l’accord d’Addis-Abeba ?

Sur ce point, l’Allemand a encore une fois, montré ses préoccupations qui sont celles « d’impliquer davantage le Rwanda dans le processus de paix congolaise ».

« Je crois qu’il est très important d’impliquer Rwanda d’une manière positive. Il est essentiel que nous convainquons tous les pays de la région que la stabilité dans l’est de la RDC est importante…les différents pays de la région ne peuvent tirer profit que dans cette stabilité ».

Klober  qui affirme être « en contact permanent avec le gouvernement du Rwanda », n’oublie pas d’appeler toutes les parties à faire un effort et saisir ces opportunités offertes par cet accord.

Apres la déroute du M23, quel est le plan de la Monusco vis-à-vis des FDLR ? 

Klober a fait savoir qu’après la victoire sur M23, la MONUSCO a annoncé que les FDLR seraient la prochaine cible. Mais apparemment, la MONUSCO semble privilégier les rebelles ougandais de l’ADF-Nalu.

Cela donne un ouf de soulagement aux FDLR alors que le Rwanda se prépare à commémorer le 20e Anniversaire du Génocide contre les Tutsi.

Les FDLR sont qualifiés par la communauté internationale de « génocidaires et terroristes » et qui devraient faire objet de poursuite judiciaire.

 « Nous, la MONUSCO, en collaboration avec l’armée de la RDC prenons des mesures contre l’ADF – Nalu dans le nord. Mais cela n’empêche pas l’action contre les FDLR », a-t-il révélé.

Il assure que « depuis Décembre, nous avons délogé nombreuses positions longtemps occupées par les FDLR et la APCLS (Alliance des patriotes pour un Congo libre et souverain) ».

« Ce n’est pas aussi spectaculaire que la lutte contre le M23, les FDRL ne sont que de petites positions cachés dans la jungle. Mais nous, la MONUSCO, sommes toujours actifs… ».

Il termine en revenant sur la nature du mandat donné par les Nations Unies. « Il est important que nous respectons le mandat qui nous est assignés par le Conseil de sécurité des Nations Unies. Ce mandat stipule très clairement que nous sommes autorisés à utiliser la force si il n’ya pas d’alternative ».

Ngoma: Abayobozi barasabwa kubyaza umusaruro ukwezi kw’imiyoborere myiza

$
0
0

Abayobozi barasabwa kubyaza umusaruro ukwezi kwimiyoborere myiza

Abayobozi mu nzego z’ibanze barasabwa kubyaza umusaruro ukwezi kwahariwe imiyoborere myiza  bakemura ibibazo by’abaturage bitakemutse.

Mu kwezi kw’imiyoborere  myiza abayobozi ku rwego rw’akarere hamwe na bamwe mu mpuguke mu mategeko baramanuka bakagera mu baturage maze abaturage bakagaragaza ibibazo byose bafite bijyanye n’akarengane.

Ibibazo by’imanza zitarangizwa, amakimbirane ashingiye ku butaka nibindi bibazo wasangaga bikemuka perezida wa repubulika yaje ngo bikwiye kujya bikemuka kare hatarindiriye ko bibazwa umukuru w’igihugu yasuye akarere.

Muri iyi nama bamwe mu bavuga rikumvikana nyuma yo kugaragaza ibibazo bitandukanye birimo abaturage  badakemurirwa ibibazo, mu nama yahuje inzego z’ibanze hemejwe ko ukwezi kw’imiyoborere kuzarangira ibibazo nkibi byakemuwe cyangwa byashakiwe umurongo bigomba gukemurwamo.

Bimwe mu bibazo byagaragajwe bidakemuka birimo iby’akarerengane, abaturage batarangirizwa imanza kandi barazitsinze aho hari uwatanze urugero rw’umuntu umaze umwaka yaratsinze mu rubanza ariko rukaba rutararangizwa.

Uku kurangiza ibibazo by’abaturage muri uku kwezi kandi ngo bigomba kujyana n’imitangire ya service myiza ku bayobozi.

Umuyobozi w’akarere ka Ngoma ,Nambaje Aphrodise, yagize ati” Mu igenzura ry’ubushize akarere kacu kari kabaye akambere mu mitangire myiza ya service .Ntidushaka gusubira inyuma. Ibibazo by’abaturage ni bikemukire igihe kandi banakirwe neza.”

Abari bitabiriye inama nabo bavuga ko ukwezi kw’imiyoborere gukwiye gukemura ibibazo byabaye karande kugirango aho perezida wa republika agiye ntibakamubaze ibibazo by’akarengane ahubwo bajye bamusanganiza iterambere bigereyeho.

Muri iyi nama nyunguranabitecyerezo havugiwemo byinshi by’iterambere ry’aka karere ndetse n’ ibyagendaga bucye, higwa uburyo  byakosorwa.

Gakenke: Umuyobozi mushya w’Umurenge wa Gakenke ashyize imbere iterambere ry’umujyi n’umutekano

$
0
0
Umunyamabanga Nshingwabikorwa w'Umurenge wa Gakenke mushya, Bisengimana Janvier  ashize imbere isura y'umujyi n'umutekano

Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Gakenke mushya, Bisengimana Janvier ashize imbere isura y’umujyi n’umutekano

Bisengimana Janvier wabaye  Umunyamabanga Nshingwabikorwa w’Umurenge wa Gakenke nyuma yo guhindurira abakozi imirimo,  atangaza ko ashyize imbere kuzamura imyubakire n’umutekano Umujyi wa Gakenke ukajya ku rwego rw’indi mijyi.                                                                                                                                    

Bwana Bisengimana  waje kuyobora Umurenge wa Gakenke ubarizwamo n’ Umujyi wa Gakenke  avuye mu Murenge wa Busengo wari umaze gutera imbere ku buryo bugaragara  cyane  cyane mu guhuza ubutaka ku bihingwa nk’ibigori n’ibishyimbo, ukaba ufatwa nk’ikigega cy’akarere.

Avuga ko imigabo n’imigambi afite ari ugukorana n’abikorera  kugira ngo bahindure Umujyi wa Gakenke.  Ngo  azabafasha  kwishyira hamwe babe bazamura amazu y’amagorofa  nk’uko mu yindi mijyi bimeze.

Yagize ati: “Mu byo nzashyiramo imbaraga, ni isuku ku mubiri …n’imyubakire, tuzagabanya abubaka mu kajagari, ikindi kugira ngo n’iyo suku igaragare, ni uko tuzegera abikorera tukareba uko twavugana ndetse tukanaborohereza bakazamura inyubako zijya  hejuru…”

Umujyi wa Gakenke ntukura ku mivuduko nk’iyindi mijyi yo mu Rwanda.

Umujyi wa Gakenke ntukura ku mivuduko nk’iyindi mijyi yo mu Rwanda.

Umujyi wa Gakenke ugaragara ko ukura mu myubakire ariko ku muvuduko  utari ku rwego nk’urw’iyi mijyi yo mu Rwanda nyuma ya 1994, uretse amazu asanzwe, uyu mujyi ufite gusa igorofa rimwe, nta hoteli n’ishuri risobanutse ndetse n’ibindi bikorwaremezo by’ibanze biwurangwamo.

Ikibazo cy’indaya zivugwa muri uwo mujyi, azafatanya n’inzego z’umutekano n’abafatanyabikorwa mu kugishakira umuti.  Ngo indaya zizafashwa kwiga imyuga maze zishyirwe mu makoperative zihangiye imirimo.

Yunzemo  agira ati: “ Ikindi tuzashyiramo imbaraga ni umutekano,  muri uyu mujyi havugwamo indaya ubu ni ukuzafatanya n’izindi nzego yaba polisi n’izindi nzego tukareba uburyo izo ndaya twazigabanya, tukabashyira mu makoperative tukabashakira imirimo.”

Mu bindi azakora, avuga ko azarwanya ibiyobyabwenge biva mu Karere ka Burera nabyo bigaragara mu Mujyi wa Gakenke ndetse akanatanga serivisi nziza ku baturage, akemura ibibazo byabo ku gihe.

Yongeraho ko ikibazo cy’abaturage bo mu Mudugudu wa Kabaya, Akagali ka Rusagara batarabona ingurane ku mutungo wabo kimuraje ishinga, akazakorana n’akarere kugira ngo bishyurwe vuba.

Ubuyobozi bw’akarere bwahinduye imirimo abanyamabanga nshingwabikorwa b’imirenge 10 tariki 12/02/2014, Bisengimana Janvier asimbura  Gasasa Evergiste woherejwe  mu Murenge wa Busengo yayoboraga.

Serivisi nziza itangwa vuba, neza kandi mu mucyo- Rurangwa Jean Paul

$
0
0
m_Serivisi nziza itangwa vuba, neza kandi mu mucyo- Rurangwa Jean Paul

Madamu Akimanizanye Adeline, yatunze agatoki ibigo by’ubuzima aho bikemangwa mu gutanga serivisi

Umukozi ushinzwe imiyoborere myiza mu Karere ka Gakenke  yibukije abantu bakorera ibigo bitandukanye bitanga serivisi ko serivisi nziza iba yuzuye kandi itangwa vuba, neza kandi mu mucyo.

Ibi yabitangaje ku munsi w’ejo tariki 25/02/2014 hatangizwa icyumweru cyahariwe gukangurira abantu gutanga serivisi nziza.

Bwana Rurangwa Jean Paul  yasobanuriye abitabiriye inama gahunda  y’ubukangurambaga ku mitangire ya serivisi, igamije gukangurira abatanga serivisi nziza ku babagana kuko bigira ingaruka nziza ku bigo bakorera.

Umuyobozi wa BK ishami rya Gakenke, asobanura uko imitangire ya serivisi ihagaze mu kigo cy’imari abereye umuyobozi.

Umuyobozi wa Banki ya Kigali ishami rya Gakenke, Bwana Mugwaneza  Molid yavuze  ko mu kigo cyabo  bashyize imbaraga mu kwakira neza ababagana,  babigize umuco kuko aribyo bituma ikigo gitera imbere.

Yavuze kandi ko hagomba kubaho ingamba mu gushimangira ihame ryo kwakira abakiriya no kubayobora mu bijyanye n’ibyo baba bakeneye muri buri kigo kugira ngo abkiriya babone serivisi bifuza vuba kandi neza.

Mu buzima bagaragaje  ko hakiri ikibazo cy’abaganga b’inzobere (specialistes) aho usanga kubona gahunda ya muganga bifata igihe kandi hari igihe umurwayi aba amerewe nabi.

Ibi bikaba bifitanye isano n’uko abo baganga bakiri bake kandi bagomba kwakira abarwayi benshi ku munsi, ngo ari ko ugereranyije n’imyaka ishize iki kibazo kiri kugenda gikemuka.

Abitabiriye inama mu bigo binyuranye biyemeje gufata ingamba mu kunoza imikorere yabo ndetse no kuvugurura imitangire ya serivisi bashingiye ku mirongo ngenderwaho mu kwakira abantu neza no kubaha serivisi nziza mu Rwanda.

m_Serivisi nziza itangwa vuba, neza kandi mu mucyo- Rurangwa Jean Paul1

Abitabiriye inama bemeye kuvugurura imitangire ya serivisi bashingiye ku mirongo ngenderwaho mu kwakira abantu neza no kubaha serivisi nziza mu Rwanda

Inama yitabiriwe n’abahagarariye ibigo bya Leta, ibigo by’abikorera n’inzego z’umutekano zikorera mu karere.

Viewing all 1088 articles
Browse latest View live