Quantcast
Channel: National – News Of Rwanda – Rwanda News
Viewing all 1088 articles
Browse latest View live

« Je ne suis ni journaliste, ni musicien, ni patron d’une ONG… », dit Kagame

$
0
0

m_Je ne suis ni journaliste, ni musicien, ni patron d’une ONG…

Le Président du Rwanda Paul Kagame a participé lundi le 17 mars aux cérémonies de clôture de la formation de 458 jeunes candidat-officiers de la Police Nationale du Rwanda (RNP, sigle en anglais). Durant cette formation de plus d’une année qui s’est déroulée à Gishari, (Gishari Police Training School), dans le District de Rwamagana, 58 candidat-officiers de sexe féminin ont pu terminer.

Dans son allocution, Kagame est revenu sur la mauvaise interprétation de son message par certaines gens en rapport avec les personnes qui déstabilisent « la sécurité du Rwanda et des Rwandais » et les conséquences négatives qu’elles peuvent encourir.

« Pour bien mener votre travail (la police), il doit y avoir une étroite collaboration entre les instances de la sécurité de notre pays et celles des autres pays pour partager l’information et l’expertise », a suggéré Kagame, en revenant sur les personnes qui ont essayé de déstabiliser le pays en lançant « les grenades surtout à Kigali ».

« Ces gens qui lançaient des grenades provenaient de l’extérieur, il ya eu des blessés, des pertes en vies humaines. J’ai bien dit que les conséquences sont négatives pour ceux/celles qui ont fait ces actes ignobles, mais le message a été mal interprété, je veux le répéter », a insisté Kagame.

Kagame est revenu sur ce message pour bien se faire comprendre cette fois-ci. « Premièrement, Je ne suis pas journaliste, ni Patron d’une ONG, ni chanteur… [pour égayer ceux qui m’écouter], mais je suis en charge du bien-être, de la bonne gouvernance et de la sécurité des Rwandais. Celui ou celle qui déstabilise la sécurité, finira par le payer cher. Nous allons utiliser nos maigres moyens pour continuer à bien assurer la sécuriser de notre pays».

Il a profité de l’occasion pour rappeler son rôle et ses responsabilités. « Avant que je sois responsable de la sécurité des autres, je suis d’abord responsable de la sécurité des Rwandais ». Il a terminé en rassurant que « ça ne fait rien » même si son message n’ait pas été bien compris ces gens qui ne veulent pas la paix pour le Rwanda.

Rappelons que les personnes arrêtées par la police lors de la période du lancement de grenades à Kigali affirmaient « être envoyées » par les officiers fugitifs rwandais, « Karegeya Patrick et Kayumba Nyamwasa ». Et se disaient en plus « appartenir aux FDLR », qualifiés de « mouvement terroriste ».

Le message de Kagame a été interprété par certaines partis de l’opposition en exil surtout les membres du Rwanda National Congress (RNC) comme quoi «  Kagame veut tuer les gens de l’opposition ».

Ils sont allés même plus loin en disant que c’est le Président Kagame qui a tué Karegeya Patrick avant même la publication des rapports des enquêtes de la police sud africaine.

La mort de Karegeya qui a été suivie de la tentative d’assassinat de Kayumba Nyamwasa, sont à l’ origine de la tension diplomatique entre l’Afrique du Sud et le Rwanda. Ces tensions se sont accentuées jusqu’à l’expulsion croisée des diplomates des deux pays.


Rutsiro : ingengo y’imari y’uyu mwaka yiyongereyeho miliyoni zisaga 255

$
0
0

 Akarere ka Rutsiro karishimira ko ku ngengo y’imari kari kateguye y’umwaka wa 2013/2014 hiyongereyeho miliyoni zisaga 255, ibi bigatuma iva kuri miliyari umunani na miliyoni zisaga 865 ikagera kuri miliyari icyenda na miliyoni zisaga 121 z’amafaranga y’u Rwanda.

m_ingengo y’imari y’uyu mwaka yiyongereyeho miliyoni zisaga 255

Umunyamabanga nshingwabikorwa w’akarere ka Rutsiro

Amenshi mu mafaranga yatumye ingengo y’imari y’akarere ka Rutsiro yiyongera ni amafaranga Leta yageneye akarere aturutse mu kigo gishinzwe gutsura amajyambere y’uturere n’umujyi wa Kigali , LODA (cyahoze cyitwa RLDSF).

Umunyamabanga nshingwabikorwa w’akarere ka Rutsiro, Murenzi Thomas avuga ko ayo mafaranga azafasha cyane cyane mu bikorwa by’iterambere bikorerwa mu mirenge yatangijwemo gahunda ya VUP.

Nubwo akarere kabonye amafaranga menshi yo gukoresha muri iyi ngengo y’imari ivuguruye, umwaka usigaje igihe gito kugira ngo urangire, bigatuma habaho kwibaza icyizere gihari ko ayo mafaranga azakoreshwa ibyo yateganyirijwe ntasigare adakoreshejwe kandi na bya bikorwa bitagezweho.

Murenzi avuga ko nta mpungenge bafite, akemeza ko ingengo y’imari izakoreshwa neza ibyo yagenewe bikagerwaho, kubera ko ubu akarere kageze kuri 74% mu gukoresha ingengo y’imari y’uyu mwaka, ibyo bikaba bitanga icyizere ko amafaranga angana na 26% asigaye atazasigara adakoreshejwe, dore ko hakiri andi mezi asigaye abarirwa muri atatu kugira ngo uyu mwaka w’ingengo y’imari urangire.

Umwaka ushize, akarere ka Rutsiro kakoresheje ingengo y’imari kari kagenewe  kugeza ku gipimo cya 92%.

Kwemeza ingengo y’imari y’akarere ivuguruye ni imwe mu ngingo zari ku murongo w’ibyigwa mu nama y’inama njyanama y’akarere ka Rutsiro yateranye tariki 14/03/2014.

Abapolisi binjiye mu cyiciro cy’Aba Ofisiye barasabwa kuba intangarugero no gukorera mu mucyo

$
0
0

Abapolisi binjiye mu cyiciro

Abapolisi basoje amahugurwa bari bamazemo umwaka, abinjiza mu cyiciro cy’Aba Ofisiye ba Polisi y’Igihugu barasabwa kuba intangarugero mu kazi bagiyemo kandi bakazarangwa n’umuco w’ubushishozi bwo gufata ibyemezo mu gihe gikwiye.

Ubu butumwa bwatanzwe n’Umuyobozi w’Ishuri ry’Amahugurwa rya Polisi rya Gishari riri mu karere ka Rwamagana mu Ntara y’Iburasirazuba, CP Joseph Mugisha, ubwo ku wa Mbere tariki ya 17/03/2014 yagezaga impanuro ku bapolisi 458 basoje amahugurwa y’icyiciro cya 6 cy’abapolisi bitozaga kuva mu cyiciro gito bajya mu cyiciro cy’Aba-Ofisiye ba Polisi y’Igihugu.

Aba bapolisi bari bamaze amezi 12 bunguka ubumenyi n’ubwenge bwo kubafasha mu nshingano za gipolisi by’umwihariko ibijyanye n’ubuyobozi ndetse n’akandi kazi kabo ka buri munsi.

Umuyobozi w’Ishuri ry’Amahugurwa rya Polisi rya Gishari, CP Joseph Mugisha yahamije ko ashingiye ku ireme ry’amasomo aba banyeshuri bahawe ndetse n’indangagaciro bafite, ngo nta gushidikanya ko bazasohoza neza inshingano zabo bafatanya n’izindi nzego ndetse n’abaturage mu kurwanya ibyaha, bagamije iterambere rusange no kubungabunga amahoro n’umutekano.

CP Mugisha yibukije abanyeshuri ko bakwiriye kuzirikana kuba intangarugero bumva neza inshingano bafite z’akazi bagiyemo kandi bakazagira ubushishozi bwo gufata ibyemezo nyabyo mu gihe gikwiye kandi bagakorera mu mucyo.

Mu gihe cy’umwaka bari bamaze muri aya mahugurwa, aba bapolisi 458 barimo ab’igitsina gore 87, bize amasomo y’imirimo n’ibikorwa bya polisi, kubungabunga no kugarura umutekano mu gihugu, ubuyobozi n’imicungire, amategeko, gukora iperereza, ikoranabuhanga mu itumanaho n’isakazamakuru, ubutabazi, imikoranire hagati ya polisi n’abaturage no kubungabunga umutekano ku rwego mpuzamahanga.

RUSIZI: Inzego z’ubuyobozi zirasabwa kudahuga kubirebana n’umutekano

$
0
0

Kuba akarere ka Rusizi gakora kumipaka myinshi y’ibihugu bihana imbibe n’urwanda ngo bishobora kuba inzira z’abanzi b’igihugu mu gihe inzego zose zidafatanyije kwicungira umutekano. Ni muri urwo rwego abayobozi b’inzego zitandukanye basabwa gukumira icyo aricyo cyose cyahungabanya umutekano w’igihugu, muri iyi nama abayobozi bagaragaje bimwe mubikemangwa ho guhungabanya umutekano birimo kwambukiranya  imipaka muburyo butemewe n’amategeko hakoreshejwe ibyambu by’ikiyaga cya kivu.

Muri iyi nama y’inteko y’akarere ka Rusizi umuyobozi w’akarere ka Rusizi Nzeyimana Oscar yasabye abayobozi b’inzego zose kurushaho kubungabunga umutekano w’akarere n’igihugu muri rusange kuko ngo igihe icyo aricyo cyose wahungabana kubera imiterere yo guturira imipaka.

Abayobozi b’imidugudu utugari n’imirenge bagaragaza zimwe mumbogamizi zibabuza gucunga neza umutekano w’igihugu nkuko bikwiye harimo kubura ibikoresho by’ingenzi ndetse nibishobora guhungabanya umutekano birimo kwabukiranya imipaka muburyo butemewe n’amategeko hakoreshejwe ibyambu by’ikiyaga cya kivu bitemewe.

zirasabwa kudahuga kubirebana

Umuyobozi w’akarere ka Rusizi bwana Nzeyimana Oscar yijeje aba bayobozi ko bagiye gukora ibishoboka kugirango ibikoresho bifasha gukomeza gucunga neza umutekano bibagereho ku ikubitiro akaba yahaye abayobozi b’imidugudu bose amatelefone azajya abafasha guhanahana amakuru yose kubirebana n’umutekano no kuba aka karere gaturiye imipaka yasabye abayobozi gukaza amarondo kugirango hatazagira ubaca murihumye ugahungabanya umutekano, kubirebana n’abakoresha ibyambu bitemewe bambuka imipaka akaba yavuze ko bazajya bahanywa bitewe n’uburemere bw’icyaha yafatiwemo.

Mu gusoza iyi nama umuyobozi w’akarere  yasabye abayobozi b’inzego zose kunoza imyumvire kuri gahunda zo guteza imbere abaturage cyane cyane babaha serivisi nziza bishimira kuko aribwo buyobozi bwiza bubereye abaturage.

Genocide flame in Bugesera where Tutsi extermination project was first tested

$
0
0
m_Genocide flame in Bugesera where Tutsi extermination project was first tested

In this Ntarama church alone, more than 10,000 Tutsis sought refuge. Little did they know that would be the end of them (All photos by notesfromcamelidcountry blog)

The Kwibuka Flame of Remembrance today reaches Ntarama in Bugesera District, the 25th stop on its tour of Rwanda. The flame will return to Kigali on 7 April 2014, the start of the national mourning period and twenty years since the 1994 Genocide against the Tutsi in Rwanda. You can view an interactive map of the tour here. The flame travels next to Rukumbeli in Ngoma District on 24 March 2014.

Today’s event is hosted by the Mayor of Bugesera, Louis Rwagaju, and will reflect on the events of the 1994 genocide as well as the journey of unity and renewal in Bugesera and Rwanda since. The Flame of Remembrance will be received from Rwamagana District by two 20-year-old students, Florence Umugwaneza and Innocent Nsegiyumva, both from Ntarama Secondary School. A children’s choir will sing ‘Urumuri Rutazima’ (Never Ending Flame) to welcome the flame. The special guest is Hon. Jacqueline Muhongayire, Minister for the East African Community. The Governor of the Eastern Province, Odette Uwamariya will also speak.

Testimony will be given by Alex Habarugira (57) who will reflect on the history of Bugesera, including the role that former mayor, Bernard Gatanazi, and Fidele Rwambuka played in the genocide. Perpetrator Alphonse Hitiyaremye (58) will also speak at today’s event. He was part of the militia that attacked Ntarama church and killed Tutsi taking refuge there. A poem will be read by local musician Jean de Dieu Rwamihare (32).

Bugesera is composed of the former communes of Kanzenze, Ngenda and Gashora. Before 1960, most of the area was uninhabited because of the TseTse fly infestation. At that time however, Tutsi from the Northern Province were forcibly moved to Bugesera. A second group of Tutsi from Gikongoro followed in 1963. Between 1960 and 1969, Tutsi who had been forced to flee Rwanda attempted to return to the country by force from Burundi. Mass killings in Bugesera followed as the government of President Kayibanda killed Tutsi men, some in Gako forest and others who were thrown into Rwabayanga cave. Other Tutsi living in the area fled to Nyamata parish for protection.

Tutsi continued to be persecuted and between 1991 and 1993, many Tutsi were killed. Italian volunteer Antonia Locatelli was working in the area at the time and witnessed the massacres. She attempted to tell the world about what was happening in Bugesera. The day after she made her appeal to the international community she was murdered.

 m_Genocide flame in Bugesera where Tutsi extermination project was first tested1

When the genocide began on 7 April 1994, Tutsi fled to the churches where many had taken refuge in the early 1960s. These included Nyamata, Ntarama and Kayenzi. On 11 April 1994 around 10,000 Tutsi who at taken refuge at Nyamata parish were systematically murdered. On 14 April, around 6,000 Tutsi who had fled to Ntarama church were also killed.

Traditional weapons such as machetes, spears and arrows as well as grenades were used to massacre the victims. The weapons used in the executions can be seen at the church today which is now a memorial site. Among these is a stick that was used to abuse women.

It was not only at the Nyamata, Ntarama, Kayenzi churches that mass killings took place. The hills of Maranyundo, Muyange and Kayumba and along the Akagera river swamp also became killing grounds. Bugesera District has four memorials where more than 65,000 victims of the genocide are now buried.  More than 45,000 victims are buried at the memorial in Nyamata.

m_Genocide flame in Bugesera where Tutsi extermination project was first tested2

Text source: kwibuka.com

World Bank approves US$60M for Agriculture, infrastructure

$
0
0

01

Part of the funds will be used to intensify farmer’s agricultural productivity as

part of the strategy to reduce poverty and boost shared prosperity throughout

the country

The World Bank, through International Development Association (IDA) has approved US$60.9Million (Over Rwf41billion) to improve Rwanda’s agriculture and infrastructure sectors.

The funds will be used to upgrade road conditions in the country and intensify farmer’s agricultural productivity as part of the strategy to reduce poverty and boost shared prosperity throughout the country.

The World Bank’s country Manager, Carolyn Turk said that the pledge is a result of Rwanda’s exceptional efforts in implementing programmes designed to fight poverty in the country.

“The Rwandan Government has implemented several ambitious programs designed to improve and diversify the country’s agriculture sector as a key strategy to fight poverty. Today’s financing provides additional support to continue this success while helping to ensure food security, improve health, and reduce poverty for the country’s large rural population,” said Turk.

The funds will be dispatched to the country’s rural areas to enhance crop productivity, rehabilitation of roads as well as boosting farmers’ incomes.

The first US$45 million IDA credit supports the Feeder Roads Development Project (FRDP), designed to improve conditions on all-season roads that connect to major agricultural market centers.

According to FRDP officials, the funds will support road works for about 270 kilometers of feeder roads in four of the country’s districts of Karongi and Nyamasheke in Western Province, Rwamagana in Eastern Province) and Gisagara in Southern province.

Tesfamichael Nahusenay Mitiku, World Bank’s task team leader for FRDP project said that the funds will reduce costs incurred by farmers to access markets.

“Insufficient all-season road connectivity has contributed to very high transport costs and created difficulties for farmers seeking to improve their agricultural productivity and incomes. The Feeder Roads Development Project will help make transport easier, improve food security, and provide opportunities for the most vulnerable to lift themselves out of poverty,” he said

The FRDP is designed as an integral part of the agricultural support initiatives in Rwanda and will help farmers to transport key agricultural inputs, like seeds and Fertilizers and move their crops and products to market.

The project, coupled with the ongoing agriculture projects, is expected to directly benefit about 439,000 people in the above Districts with approximately 50 percent female beneficiaries.

The second IDA credit of US$15.9 million provides additional financing for the 3rd Rural Sector Support Project phase (RSSP 3), which is also focused on activities that will increase and diversify agriculture productivity, which comes as a boost to the country’s achievement of the Second Economic Development and Poverty Reduction Strategy (EDPRSII) where vulnerable Rwandans are set to benefit from the programme. 101,500 rural residents are expected to benefit from RSSP 3rd phase by 2018.

“Agriculture remains the backbone of Rwanda’s economy and the majority of households in the country are engaged in some sort of crop or livestock production activity,” said Valens Mwumvaneza, World Bank’s team leader for the RSSP 3.

The official added that: “I look forward to continuing efforts to enhance agriculture productivity, which is widely regarded as the major catalyst for growth and poverty reduction in Rwanda.”

Currently, RSSP3 extends and builds upon the results of RSSP 1 and 2, and will expand irrigation in cultivated marshlands, promote sustainable land management practices on hillsides, and rehabilitate and build infrastructure to support new agriculture-based products.

The funds will also support capacity building for farmers’ organizations, cooperatives, and value chain development to support these results beyond the life of the project.

The new approval of funds by the World Bank will extend the project to October 30, 2018 to ensure a smooth implementation of the additional resources.

 

Rulindo: MIDIMAR igiye guhagurukira kurwanya Ibiza binyuze mu igenamigambi.

$
0
0

250px-RulindoDist

Mu rwego rwo kurwanya Ibiza burundu mu karere ka Rulindo, ubu ministere ishinzwe imicungire y’ibiza no gucyura impunzi  MIDIMAR ,kuri uyu wa kabiri tariki ya 25/5/2014, yatangiye ibikorwa byo gukora plan  y’akarere  ku birebana n’ibiza bikunze kwibasira aka karere, bityo bakabasha kubirwanya binyuze mu igenamigambi.

Muri iyi gahunda ngo iyi minisitere izakorana n’inzego zitandukanye ,izegera kandi abatuye aka karere, mu rwego rwo kumva ibitekerezo byabo, ku bijyanye n’uburyo bafatanyiriza hamwe kurwanya Ibiza.

Akaba ari muri urwo rwego abakoze b’iyi minisitere bazegera cyane abaturage bityo ngo nabo bakazabasha gutanga ibitekerezo byabo ku cyakorwa ngo Ibiza byo gukomeza kubatwara ubuzima n’imitungo.

Uramutse Gilbert ushinzwe igenamigambi muri Ministere y’imicungire y’ibiza no gucyura impunzi, MIDIMAR ari nawe uhagarariye iki gikorwa ,avuga ko nka ministere muri gahunda yayo ari ukurebera hamwe bafatanije n’inzego z’ubuyobozi, abaturage  kimwe n’izindi nzego zose zikorera  muri aka karere icyakorwa mu kurwanya ibiza.

Yagize ati : Nka minisitere ishinzwe kurwanya Ibiza gahunda ihari ni ugukora Plan ku birebana n’ibiza bikunze kuboneka muri aka karere, dufite gahunda yo gukorana n’inzego zitandukanye zaba iz’ubuyobozi zose, tuzakorana kandi n’abaturage bityo abaturage  babashe  kumenya gahunda ya MIDIMAR mu gufatanya kurwanya Ibiza  binyuze mu igenamigambi, byanashoboka bikaba byaranduka burundu muri aka karere”

Uramutse avuga ko mu byumweru bibiri bagiye kumara muri aka karere, bafite gahunda  yo  kwegera abaturage cyane cyane, mu rwego rwo kubigisha no kubafasha kugira ubumenyi mu bijyanye no kwirinda ,kurwanya  no kubikumira burundu.

Ibi Kandi ngo bizajya bikorerwa ahantu hahurira abantu benshi nko mu bigo by’amashuri, mu masoko, mu nsengero n’ahandi.

Avuga ko abaturage bagomba kumenya ko MIDIMAR  ifite gahunda yo kurwanya Ibiza bishingiye ku igenamigambi.

Icyumweru cya mbere muri iyi gahunda bafite, ngo hari uguhura n’abaturage bagatanga ibitekerezo ku cyakorwa mu kurwanya Ibiza.

Icyumweru cya kabiri nacyo ngo aba bakozi bakazagaragaza impapuro ziromo amakuru (documents) azafasha abantu gukumira Ibiza bafatanije n’ubuyobozi n’inzego zose.

Rulindo: Bamwe mu bayobozi mu nzego z’ibanze barasaba Ralga kubakorera ubuvugizi bakongererwa ubushobozi.

$
0
0

Bamwe mu bayobozi mu nzego z’ibanze barasaba

Bamwe  mu bayobozi mu nzego z’ibanze mu karere ka Rulindo ngo ntibari bazi ko nabo ari abanyamuryango ba Ralga.Ibi babitangarije mu kiganiro bagiranye na bamwe mu bayobozi ba RALGA kuri uyu wa kabiri ,ubwo aba bayobozi basuraga abanyamuryango ba RALGA bo mu karere ka Rulindo.

Aba bayobozi mu nzego z’ibanze uhereye mu mirenge ,ukagera mu nzego z’imidugudu,bakaba bavuga ko nyuma yo kumenya ko nabo ari abanyamuryango ba RALGA ,ngo  basanga nabo RALGA yakongera imbaraga mu kubaba hafi ,no kubakorera ubuvugizi bityo bakongererwa ubushobozi.

Ruhumbira Claver ni umujyanama mu karere ka Rulindo,avuga ko Atari azi ko nawe ari umunyamuryango wa Ralga.ngo kuko yunvaga ko ari ishyirahamwe rireba ku bayobozi b’uturere gusa.

Yagize ati:Kugeza ubu hari bamwe muri twe abajyanama b’akarere tutari tuzi ko natwe turi abanyamuryango ba RALGA,kuva tumenye ko natwe iturebaho turayisaba kudukorera ubuvugizi tukongererwa ubushobozi”

Ruhumbira akavuga ko kuba amaze kumenya ko nawe ari umunyamuryango wa RALGA icyo yifuza ari uko  RALGA yajya ibakorera ubuvugizi mu nzego zibakuriye bityo ngo nabo bakongererwa ubushobozi ,ngo kuko asanga ko  ibasha kugera mu nzego z’ubuyobozi bw’igihugu zibakuriye bityo akazi kabo bakabasha kugakora neza.

Mutuyeyezu Emilienne ,umunyamabanga nshingwabikorwa mu murenge wa Burega nawe avuga ko RALGA yagiye ikorera ubuvugizi cyane Uturere.

akavuga ko nabo mu mirenge kimwe no mu tugari ubu buvugizi bwajya bukorwa bityo imikorere yabo igahabwa agaciro kurushaho

Yagize ati”bimwe mu byo twifuzaho ubuvugizi ni nko Kutagira ubuzima gatozi bw’umurenge,nkaba nsanga ko  hari imirimo ishobora kudindira,ikindi nsaba ni ukumenyekanisha ibikorwa byayo ku banyamuryango bakamenya ibibakorerwa.”

Bizimana Jean baptiste umukozi wa RALGA muri komite nkemurampaka ,avuga ko inshingano ya RALGA ari ugufasha ubuyobozi mu nzego z’ibanze kwiyubaka, gufasha uturere gukomera,no gukora ubuvugizi mu nzego nkuru z’igihugu .

Akaba avuga ko bagiye kongera ubuvugizi bw’inzego z’ibanze bityo zikarushaho kugira imikorere myiza.


RUlindo: RALGA yagiranye ibiganiro n’abanyamuryango bayo

$
0
0

RALGA yagiranye ibiganiro n’abanyamuryango bayo

Kuri uyu wa kabiri tariki ya 25 Werurwe 2013, ishyirahamwe rihuriweho n’uturere n’umujyi wa Kigali RALGA, ryasuye akarere ka Rulindo mu rwego rwo kuganira n’abanyamuryango baryo, ngo barebere hamwe uko imikorere ya RALGA ihagaze muri iki gihe, ibyo RALGA yagezeho, ibyo iteganya n’ibindi.

RALGA yagiranye ibiganiro n’abanyamuryango bayo2

Iyi nama yitabiriwe n’abakozi b’akarere, abagize inama njyanama y’akarere n’abayobozi bahagariye abandi kugeza ku rwego rw’umudugudu, bakaba basobanuriwe imikorere ya RALGA, abanyamuryango ba RALGA abo ari bo n’ibindi.

Senateri Bizimana Jean Baptiste akaba na perezida w’inama njyanama y’akarere ka Gicumbi wari uyoboye iri tsinda ryasuye akarere  ka rulindo, yasobanuye ko RALGA ifite gahunda yo gusura uturere twose mu gihugu.

Yavuze kandi ko ikigamijwe ahanini ari  ugusobanurira abanyamuryango ba RALGA   inshingano zayo , no kubasaba gutanga ibitekerezo kugirango bagire uruhare mu byo RALGA iteganya gukora mu myaka 5 iri imbere.

Yagize ati “Twasuye akarere ka Rulindo mu rwego rwo kuganira no kungurana ibitekerezo n’abanyamuryango ba RALGA, mu rwego rwo gusenyera umugozi umwe mu kuzamura iterambere ry’uturere n’umujyi wa Kigali.”

Umuyobozi w’Akarere wungirije ushinzwe ubukungu n’iterambere mu karere ka Rulindo  Mulindwa Prosper, mu izina ry’abanyamuryango ba RALGA yashimiye ubuyobozi bwa RALGA ku gitekerezo cyiza bagize cyo kurushaho kwegera abanyamuryango.

Yanabashimiye kandi ku buryo bafasha Akarere kugera ku nshingano kihaye, kuko inama babaha ngo zibafasha mu kazi kabo ka buri munsi.

Abitabiriye iyi nama batanze ibitekerezo, bagaragaza ibyo RALGA yavugurura harimo kurushaho kongerera ingufu abayobozi  b’inzego z’ibanze, kunoza imitangire y’ibizamini n’akazi, kunoza uburyo amakuru ku bikorwa bya RALGA yamenyeshwa abanyamuryango n‘ibindi.

Zimwe mu nshingano za RALGA harimo gufasha inzego z’ibanze kunononsora imikorere zikanakurikiza amategeko, gutanga umusanzu mu mikorere myiza no mu mucyo cyane cyane mu mitangire y’akazi n’ibindi.

Mu rwego rwo kurushaho kongerera ingufu n’ubumenyi ku bakozi bo mu nzego z’ibanze, RALGA ikaba iteganya  gutangiza ishuri rizajya ryigisha mu byiciro bitandukanye abakora mu nzego z’ibanze.

Iri shuri ngo rikazajya ritanga ubumenyi mu byiciro bitandukanye, aho biteganyijwe ko rizatangira mu ntangiro z’umwaka wa 2015.

RALGA yatangiye mu mwaka wa 2002 ,ari ishyirahamwe ridaharanira inyungu.

RDF peacekeepers open Bangui-Beloko road blocked by Anti- Baraka militias

$
0
0
The re-opened Beloko road

The re-opened Beloko road

The key road linking Bangui to Cameroun and Tchad was for the last three days not operational due to Anti-Baraka Militias that cut it off at PK 9 and Gobongo localities.

The militia blocked the road using old vehicles, metal materials and stones and took defensive positions near the localities to stop any movement.

Rwanda Mechanized Infantry Battalion (RwaMechBatt1) serving in the African-led International Support Mission to the Central African Republic (MISCA) intervened on 25 March 2014 and cleared the road after hours fighting the Anti-Baraka.

Six Anti-Balaka militias died on spot and one weapon and a grenade were seized. Two Rwanda peacekeepers received minor injuries, got first aid and proceeded with their duties.

The road had been blocked when a Humanitarian Convoy escorted by Burundian peacekeepers was about to reach Bangui from Beloko- Cameroun border. After clearing the road, the Humanitarian Convoy managed to proceed and reached Bangui on 25 March with 70 vehicles carrying humanitarian aid and commercial goods for Central Africa Republic citizens.

RwaMechBatt1 peacekeepers first opened the 700 km humanitarian Corridor on 27 January 2014. Bangui and CAR had been cut off from supplies by armed groups controlling the Bangui-Cameroon main supply route that connects it to the sea port of Douala in Cameroon.

RUSIZI: Abashinzwe gushyira mubikorwa ingengo y’imari y’akarere baragirwa inama

$
0
0

Abadepite bagize komisiyo y’imari n’umutungo w’igihugu mu nteko ishinga amategeko kuri uyu wa 24/03/2014, bagiranye inama   n’abashinzwe gutegura no gukoresha ingengo y’imari mu karere ka Rusizi, biga uko hakwirindwa gutinza gushyira mu bikorwa ingengo y’imari iba yaragenewe akarere ndetse no kuyikoresha nabi ibyo bikaba byadindiza ibikorwa by’iterambere.

 Abashinzwe gushyira mubikorwa ingengo

Bimwe mubigenza aba badepitre kandi harimo ukureba niba ingengo y’ imari akarere kaba gakeneye kayibonera igihe ndetse kakayikoreshereza n’igihe bityo ntihagire ibikorwa bidindira nkuko byatangajwe na Honorable Tengera Francesca wari uyoboye itsinda ry’abadepite bagize komisiyo y’imari n’umutungo w’igihugu basuye akarere ka Rusizi.

Ntivuguruzwa Gervais umunyamabanga nshingwabikorwa w’akarere ka Rusizi w’ agateganyo yavuze ko ntakibazo bigeze bagira mu gutinda kw’ ingengo y’imari kuko ngo yahagereye igihe kandi ngo yatangiye gukoresherezwa igihe, ibyo ngo bikaba ntampungenge biteye z’uko hari ibikorwa byadindira biturutse kubukererwe.

Honorable Tengera Francesca wari uyoboye itsinda ry’abadepite bagize komisiyo y’imari n’umutungo w’igihugu basuye akarere ka Rusizi, yabwiye abakozi b’akarere ko uzagaragaraho amakosa yo gukoresha nabi iyi ngengo yimari bahawe  azajya abihanirwa ku giti cye.

Abadepite bagize komisiyo y’imari n’umutungo w’igihugu mu nteko ishinga amategeko banagaragarijwe aho ingengo y’imari y’uyu mwaka wa 2013-2014 igeze ikoreshwa mu karere ka Rusizi, ahagaragajwe ko ku mafaranga miliyari 13 na miliyoni zisaga 100 aka karere kari kagenewe hamaze gukoreshwa miliyari zisaga icyenda hakaba hasigaye miliyari 3 zitarakoreshwa.

Ayo mafaranga ngo yagiye akoreshwa mu bikorwa bitandukanye cyane cyane ibikorwa remezo bigamije iterambere no guteza imbere imibereho y’abaturage nkuko bitangazwa na Nkankindi Leoncie umuyobozi w’akarere ka Rusizi w’ungirije ushinzwe ubukungu n’imari.

Naho ku bijyanye n’imari akarere kiyinjiriza ahanini iba igizwe n’imisoro Honorable Tengera Frencesca arasaba abaturage kujya bumva ko imisoro batanga ari kimwe mu biteza imbere akarere kabo n’igihugu muri rusange.

Umuyobozi wungirije ushinzwe imari n’ubukungu mu karere ka Rusizi Kankindi Léoncie avuga ko nyuma y’inama bahawe n’abadepite bo muri komisiyo y’imari n’umutungo w’igihugu biteguye kuyishyira mu bikorwa cyane cyane bihutisha imishinga ikomakomeye.

Rwanda Police Advisors in Darfur get medals

$
0
0
Group photo of Rwanda police contingent after the awarding ceremony

Group photo of Rwanda police contingent after the awarding ceremony

Rwanda police advisors in Darfur were awarded with medals of merit at El-Fasher Darfur on March 26, 2014.

The act symbolises recognition and appreciation for the medal winners’ work during their Tour of Duty in UNAMID peace keeping Mission.

The Guest of honour, UNAMID Deputy Force Commander, Maj Gen Balla KEITA  commended the medalists in particular and government of Rwanda for the expressed commitment to help Darfur people attain sustainable peace.

He also praised the Rwanda Police contingent for their high discipline and professionalism during their duties.

Among the dignitaries present, were the Rwanda’s chargé d’Affaires in the Republic of Sudan, Ismail Kajugiro Shyaka, the acting Mission Chief of Staff Miguel Martin, the UNAMID Deputy Police Commissioner in charge of Operations currently acting Police Commissioner Dr. Sayed Kaleem Imam, the Deputy Direct of Mission Support Elijah Karambizi, The UNAMID Force Chief of Staff Brig Gen Norbert Kalimba, The Rwanda Police Contingent Commander ACP Elias Mwesigye and other senior officials of all UNAMID components.

Gakenke: Urubyiruko rurasabwa gushyira imbaraga mukwitabira ibiganiro nizindi gahunda zo kwibuka

$
0
0

Mu gihe hasigaye igihe gito ngo igikorwa cyo kwibuka abazize Jenoside yakorewe abatutsi ku nshuro ya 20 kigere, mu nzu y’inama y’akarere ka Gakenke kuwa 25 werurwe 2014, hateraniye inama yahuje ubuyobozi bw’inzego z’ibanze hamwe n’abahagarariye Ibuka mu mirenge aho baganiraga kuburyo bakwiteguramo.

m_Urubyiruko rurasabwa gushyira imbaraga mukwitabira ibiganiro nizindi gahunda zo kwibuka

Mubyagarutsweho harimo uburyo ibiganiro bizajya bikorwamo uhereye ku rwego rw’umudugudu kugeza ku rwego rw’akarere, hamwe n’imikoranire hagati y’ubuyobozi n’inzego zo kwa muganga kugira ngo ubuzima bw’abahungabana butazarushaho kujya mukaga.

m_Urubyiruko rurasabwa gushyira imbaraga mukwitabira ibiganiro nizindi gahunda

Diuedone Uwimana, umuyobozi wa Ibuka mu karere ka Gakenke, avuga ko uretse kandi ibiganiro bizakorwa hari n’igikorwa cyo kuzashyingura imibiri y’abantu 901 mu murenge wa Kivuruga mu rwibutso rwa Buranga kuwa 13 mata 2014.

Uwimana akomeza avuga ko mu gihe hibukwaga abatutsi bazize Jenoside ku nshuro ya 19, bagize ikibazo cy’uko urwibutso rwa Buranga bagombaga gushyinguramo rwari rukozemo, kuburyo byatumye imihango yo gushyingura itaba nkuko byari byateganyijwe.

Kuri ubu ariko nta mpungenge zihari kuko hafashe ingamba zo kubaka urwibutso kuburyo buzatuma abazashyingurwamo baruhuka neza ntagashinyaguro nkuko bitangazwa na Uwimana.

Ati “twagiye dukora ingendoshuri dusura izindi nzibutso, tukaba dufite icyizere ko urwibutso twujuje mubyukuri ruzaba rugaragaza ko duha agaciro abacu bazize Jenoside yakorewe abatutsi”.

Jullienne Mukamukesha n’umuhuzabikorwa wa komisiyo y’igihugu yo kurwanya Jenoside mukarere ka Gakenke na Ngororero, avuga ko abantu bose basabwa kuzitabira ibiganiro n’izidi gahunda ziteganyijwe cyane cyane urubyiruko kuko aribo bafite guhindura amateka mabi yagiye aranga igihugu cy’uRwanda.

Ati “ abantu bose barasabwa kwitabira ibiganiro na gahunda zose ziteganyijwe cyane cyane urubyiruko n’abana kuko aribo rwanda rw’ejo, nibo bafite gukosora ibyo amateka y’igihugu cyacu yakosheje”.

Issa Nizeyimana, umuyobozi wa Ibuka mu murenge wa Kivuruga by’umwihariko ahazashyingurwa imibiri 901 y’abatusi bazize Jenoside, avuga ko imirimo yo gutunganya urwibutso igeze ku musozo kuko bageze mwiterwa ry’irangi naza rigore zigomba gukorwa muri iki cyumweru.

Nizeyimana asaba abanyarwanda kuzagaragaza urukundo muri biriya bihe, bafasha abacitse ku icumu aho kubatoteza.

Imibiri y’abantu 901 izashyingurwa mu rwibutso rwa Buranga, n’iyari yarakuwe mu rwibutso rwaho rwangijwe n’amazi ikaba kugeza ubu, ibitse mu nzu yashyizwemo kugirango idakomeza kwangirika.

Rusizi: Barasabwa gushyira imbaraga mu mihigo kugirango bazayese mu gihe cy’amezi atatu asigaye

$
0
0

Umunyamabanga nshingwabikorwa w’Intara y’uburengerazuba , Jabo Paul arasaba  abaturage b‘Akarere ka Rusizi n’inzego zose z’ubuyobozi zikorera muri ako karere kurushaho kongera imbaraga n’ubufatanye muri aya mezi 3 asigaye  ngo umwaka w’imihigo 2013-2014 urangire, kugira ngo bazabashe kwesa neza imihigo  nk’uko bayisinyiye imbere y’umukuru w’igihugu ,nta muhigo n’umwe usigaye uteshejwe nk’uko babyiyemeje. 

Barasabwa gushyira imbaraga mu mihigo kugirango bazayese mu gihe cy’amezi atatu asigaye

Ibyo yabibasabye mu nama yagiranye n’abarebwa n’ishyirwa mu bikorwa ry’imihigo mu nzego zose z’ubuyobozi  mu karere ka Rusizi yo kureba aho iyo mihigo igeze ishyirwa mu bikorwa muri ako karere.

Muri  iyo nama yo kureba aho imihigo igeze ishyirwa mu bikorwa mu karere ka Rusizi, nyuma yo kureba  umuhigo ku wundi uko uhagaze muri iryo shyirwa mu bikorwa n’ingorane zaba zirimo, muri rusange  basanze  bigenda neza kuko mu mihigo 79 Akarere kahize ,63 yashyizwe mu bikorwa ku ijanisha riri hagati ya 50-100%, 8 ishyirwa mu bikorwa ku  ijanisha riri hagati ya 30-50% , naho indi 8 yo ikaba ikiri hasi y’ijanisha rya 30%.  Mu kwisobanura, abarebwa n’iyo ikiri hasi bavuze ko  kuba ikiri kuri kiriya kigereranyo  biterwa n’uko hari abagiye bagirana amasezerano n’Akarere ntibayubahirize kandi ibikorwa bagiranye mo amasezerano biri muri iyo mihigo, bituma idindira kandi batari babyiteze gusa ibyo ngo ntibikuraho umuhigo kuko uba warahizwe imbere y’umukuru w’igihugu.

 Nyuma yo kugezwa ho uko iyo mihigo  yose ihagaze mu mirenge yose igize aka karere ka Rusizi, umunyamabanga nshingwabikorwa w’intara y’uburengerazuba, Jabo Paul  yashimye ubushake abayobozi bafite bwo kwesa iyo mihigo , kuko nk’uko yabivuze ngo bigaragara ko Akarere ka Rusizi kagenda kisuzuma umunsi ku munsi kubyerekeranye  n’iyo mihigo n’aho  abayobozi babajijwe aho bitagenda neza impamvu bitagenda neza bagahita babisobanura, ngo bikaba bishimihsjije kuko n’ibyo bitagenda neza ngo babikurikiranira hafi n’imbogamizi zirimo bazerekana ugasanga ngo zumvikana, ariko abasaba kuzamura ibitagenda neza cyane cyane ibikorwaremezo, nk’imihanda imwe bigaragara ko idatunganye

Bwana Jabo Paul yaboneyeho gusaba abaturage n’abayobozi b’Akarere ka Rusizi  kurushaho gukorera hamwe nk’ikipe  kandi bakarushaho  kongera ubufatanye  mu ngeri zose kugira ngo aya mezi asigaye bazabe bageze koko ahashimishije bizanatuma Akarere ka Rusizi gaserukana ishema imbere y’umukuru w’igihugu ubwo uturere tuzaba tumumurikira imihigo twahize , duharanira kuyesa no kuyibona mo amanota ashimihsjie.

Nubwo hari imihigo ikiri hasi ariko umuyobozi w’Akarere wungirije ushinzwe iterambere ry’ubukungu, madame Kankindi Léoncie yavuze ko mu bufatanye n’abaturage bose b’aka karere icyizere cyo kuzaza mu myanya y’imbere uyu mwaka abaturage batabura  kukigira kuko n’iyo bavuga ko  ikiri hasi muri aya mezi 3 asigaye ngo bayimurikire umukuru w’igihugu nta kuryama ngo basinzire, ngo bazaruhuka ari uko bayigejeje ahashimishije, ngo kereka iyo bizagaragara ko  irimo ibibazo biterwa n’abandi, nk’abafatanyabikorwa batubahiriza ibyo bemeye, ba rwiyemezamirimo badindiza ibyo bakora n’abandi bashobora gutuma hari ibidindira kandi intego yabo ari ukubyihutisha bikagerwaho.

Nubwo muri iryo genzura ry’ishyirwa mu bikorwa ry’imihigo  barebaga imihigo muri rusange ariko mu byitabwagaho cyane kwari ukureba ibikorwa by’ubuhinzi, bita cyane ku guhuza ubutaka, gukoresha ifumbire mva ruganda n’ibindi bigendana nabyo, imiturire  cyane cyane iyo ku mudugudu, no kureba niba hari igishushanyo mbonera gikurikizwa mu kubaka uwo mudugudu ndetse n’isuku  cyane cyane kureba niba hari ubusitani bwiza, busukuye ahari inyubako za Leta nko ku biro by’imirenge, iby’utugali,, ibigo by’amashuri, ibigo nderabuzima  n’ahandi .

Mu minsi 2, urwego rw’intara y’uburengerazuba rushinzwe gusuzuma aho imihigo igeze ishyirwa mu bikorwa bazamara mu karere ka Rusizi bazanasura imirenge hafi ya yose igize aka karere birebere niba ibyo babwiwe ari byo biri mubikorwa.

Poland, Rwanda to strengthen trade cooperation

$
0
0
Poland, Rwanda to strengthen trade cooperation

Some of Polish investors in a group photo in Poland

Poland is seeking ways to boost trade cooperation with Rwanda, due to the country’s favorable business climate. 

The move is aimed at improving bilateral cooperation in trade and investment between two countries.

Rwanda has set up reforms to make the country business friendly including reducing the period of registration procedures, introducing online registration, easing tax paying and 24 hours to get an investment certificate among others.

Rwanda was however ranked the second best place to do business in Africa according to the World Bank’s Doing Business 2014 report

As a resultant, over 30 Polish investors from Lodz held discussions in Poland on March 25, 2014 with Rwanda’s ambassador to Germany Christina Nkurikiyinka to have a gauge of the available investment opportunities in Rwanda.

The officials discussed possibilities for both countries to be in business partnership in general, and relationships between both Kigali and Lodzkie region.

Both the parties emphasized on the need to expand cooperation to maintain the momentum of development.

Nkurikiyinka provided all the necessary details on investment conditions, investments opportunities and the advantages of considering Rwanda as a partner in business.

Last year, Rwanda and Poland pledged continued collaboration in sectors like education energy, SMEs and agro-business.

Poland commends the strides made by Rwanda in fostering quality education.

The development also encourages Polish government to increase its investment and partnerships in education projects in Rwanda.

So far, the partnership is more evident in MBA and PHD scholarships offered by Poland to Rwandan students, as well as establishment of Poland supported school of visually impaired children situated in Kibeho, Nyaruguru district located in the Southern province.


Obama names US delegation for Genocide20 commemoration

$
0
0

erwtretrt

President Barrack Obama has named delegation from the United States that will join Rwandans to take part in the forthcoming 20th commemoration of the 1994 Genocide against the Tutsi.

The delegation will be led by Dr. Samantha Power, United States Ambassador to the United Nations. The event will take place on April 7, 2014.

Among the delegates will be Ambassador Donald W. Koran, who is also U.S. Ambassador to Rwanda since April 2011; Karen Bass, Member of the US House of Representatives, and Linda Thomas-Greenfield, Assistant Secretary of State for African Affairs – who has been supportive of the peace building initiatives on the continent and especially Rwanda’s Defence Forces (RDF) peacekeepers in the International Support Mission in Central Africa Republic (MISCA).

Others include, Stephen J. Rapp-who has been at the forefront of helping and supporting Rwanda in a renewed focus on efforts to apprehend the top genocide fugitives on the US State Department’s Rewards program, six of whose cases were handed over to Rwanda by the ICTR.

During Rapp’s visit in Rwanda on February 6, 2014 he told the Prosecution office that it is important for his office to send the signal that atrocities such as those committed in Rwanda in 1994 cannot be committed and perpetrators escape justice.

Michael Gerson, Senior Fellow at the ONE Campaign and Columnist for the Washington Post, and Russell Feingold, Special Envoy for the Great Lakes Region and the Democratic Republic of Congo, and Christine Hjelt, a retired employee and former Program Coordinator for the United States Agency for International Development (USAID) will also be on board.

Rwanda will mark the twentieth commemoration of the Genocide against the Tutsi on 7 April 2014. It is an important occasion to remember the lives that were lost, to show solidarity with survivors and unite to ensure that genocide never happens again in Rwanda or elsewhere.

The commemoration is also an occasion to share Rwanda’s story of reconciliation and nation building with the world.

The US delegation will be among the many invited delegates from the west, who may have to use this as an opportunity to tell the world the story of what really happened in Rwanda.

 

 

 

Jubilation in Brussels as Hundreds parade to welcome Kagame

$
0
0

m_Jubilation in Brussels as Hundreds parade to welcome Kagame

Cheers of victory, hope and acknowledgement are all over Brussels, Belgium as hundreds of supporters of President Paul Kagame paraded to welcome his presence in the European capital.

President Kagame is in Belgium for EU-Africa Summit. His arrival has turned Brussels into a jovial city with supporters chanting – mainly Rwandans living there and friends of Rwanda.

There have been multitudes of supporters waiting for President Kagame since morning.  Hundreds gathered at the EU-Africa Summit Venue with welcoming banners.

 m_Jubilation in Brussels as Hundreds parade to welcome Kagame1

Friends of Rwanda joined the Rwandan crowd in same jubilation. They were singing, hollers of joy and smiling faces. They lined with banners sending message of better future, Peace and Unity in recognition and dedication to President Kagame.

  m_Jubilation in Brussels as Hundreds parade to welcome Kagame2

Kagame’s arrival was received with unique expressions, full of gratitude noise from almost every corner of crowds.

Multitudes of Rwandans are accompanied by other Africans, there are whites and Asians too; and all gathering together in a welcoming tone. They lined up on streets, roadsides, offices and centers. Brussels is fully occupied by Kagame supporters.

 m_Jubilation in Brussels as Hundreds parade to welcome Kagame3

 

Rutsiro : Kwibuka ku nshuro ya 20 bizajyana no gushyingura mu cyubahiro imibiri 39

$
0
0

m_Kwibuka ku nshuro ya 20 bizajyana no gushyingura mu cyubahiro imibiri 39

Umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage mu karere ka Rutsiro, Nyirabagurinzira Jacqueline, arasaba abayobozi mu mirenge yose igize akarere ka Rutsiro gutegura hakiri kare ibijyanye no kwibuka ku nshuro ya 20 Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda kugira ngo gahunda zose ziteganyijwe mu cyumweru cy’icyunamo zizakorwe neza uko bikwiye.

Mu karere ka Rutsiro icyunamo kizatangirizwa mu murenge wa Rusebeya, ahazahurira abaturage b’umurenge wa Rusebeya na Manihira, mu gihe kugisoza ku rwego rw’akarere bizabera ku cyicaro cy’akarere mu murenge wa Gihango, ahasanzwe hari urwibutso rw’akarere rw’abazize Jenoside yakorewe abatutsi.

Gusoza icyunamo mu karere ka Rutsiro bizajyana no gushyingura mu cyubahiro imibiri 39 y’abazize Jenoside yakorewe abatutsi yabonetse mu mirenge itandukanye, harimo  imibiri 13 yabonetse mu murenge wa Mushubati, imibiri 21 yabonetse mu murenge wa Gihango n’imibiri itanu yabonetse mu murenge wa Mukura.

Hari indi mibiri yabonetse mu yindi mirenge, ariko yo ngo ikaba izashyingurwa nyuma mu rwibutso rwa Bitenga rumaze gusanwa.

Buri murenge wasabwe gukora inama igamije gutegura icyo gikorwa ku rwego rw’umurenge, iyo nama igatumirwamo abantu batandukanye barimo abahagarariye Ibuka, Avega, abanyamadini n’abayobozi b’ibigo bitandukanye.

Umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage mu karere ka Rutsiro yibukije abayobozi mu mirenge ko bagomba kwita ku isuku y’inzibutso ndetse n’umutekano cyane cyane uw’abacitse ku icumu n’uw’ibyabo kuko mu gihe cyo kwibuka hakunze kuboneka abashaka kubahohotera babinyujije mu buryo butandukanye burimo amagambo aseserera, gutera amabuye ku rugo rwe, cyangwa kumutemera itungo.

Ibigo n’inzego zitandukanye harimo ibigo by’amashuri, ibigo nderabuzima n’abandi baba bateganya kwibuka ku rwego rwabo na bo basabwe gutegura gahunda yo kwibuka abari abakozi cyangwa n’abandi bafite aho bahuriye n’icyo kigo bazize Jenoside no kumenyekanisha igihe uwo muhango uzabera kugira ngo abateganya kuzajya kwifatanya na bo babimenye.

Kwibuka ku nshuro ya 20 bisa n’aho bidasanzwe kuko kuri iyi nshuro byabanjirijwe na gahunda yo kuzengurutsa mu gihugu hose urumuri rw’icyizere rutazima. Ni muri urwo rwego abayobozi n’abaturage mu nzego zitandukanye na bo basabwa kugaragara muri iyo gahunda mu buryo budasanzwe, haba mu kwitabira ibiganiro ndetse no mu gukusanya inkunga yo gufasha abarokotse Jenoside batishoboye.

Nyuma y’ibyo bisobanuro by’umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage mu karere ka Rutsiro byavugaga kuri gahunda y’icyunamo, hatanzwe ibitekerezo bitandukanye, aho nk’umurenge wa Mushubati wagaragaje ko ufite ikibazo cy’abana 16 bahakomoka, ariko baba hanze y’umurenge badafite amazu yo kubamo, ubuyobozi bw’umurenge bukaba bwifuza ko na bo bakubakirwa amazu yo guturamo.

Kuri iki cyifuzo, umuyobozi wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage mu karere ka Rutsiro, Nyirabagurinzira Jacqueline yasobanuye ko nta mazu abo bana bagomba kubakirwa kubera ko umwana warihiwe amashuri na FARG amaze kuba mukuru akaba agomba kwibeshaho no gutangira kubeshaho abandi.

Mu nama iherutse guhuza MINALOC, FARG n’abayobozi bungirije bashinzwe imibereho myiza y’abaturage mu turere, ngo hasobanuwe ko bitumvikana ukuntu muri iki gihe haboneka umubare munini w’abantu bagomba kubakirwa kurusha uwagaragaye mu myaka ishize. Icyakora ngo hari bamwe bazubakirwa, ariko na bo bimaze kugaragara ko bafite ibibazo byihariye kandi byumvikana(special cases).

Hagarutswe no ku kibazo cy’amazu ari mu murenge wa Mushubati mu karere ka Rutsiro yubakiwe abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe abatutsi, ariko ayo mazu akaba amaze igihe kirekire ataruzura kubera ko rwiyemezamirimo yayataye, hifuzwa ko hagomba gukorwa ibishoboka byose, ayo mazu akuzura agahabwa ba nyirayo bakayaturamo.

Akarere ka Rutsiro kasabwe kugirana imikoranire ya hafi n’abanyamadini kugira ngo amasengesho yo ku cyumweru tariki 13/04/2014 atazabangamira umuhango wo gusoza icyunamo.

Insanganyamatsiko yatoranyijwe mu kwibuka Jenoside yakorewe abatutsi kuri iyi nshuro ya 20 iragira iti “Kwibuka Twiyubaka.”

Gatsibo: Hatangijwe itorero ry’igihugu bibutswa indangagaciro ziranga intore ku murimo

$
0
0
m_Hatangijwe itorero ry’igihugu bibutswa indangagaciro ziranga intore ku murimo

Minisitiri Busingye ari kumwe n’ubuyobozi bw’Akarere ka Gatsibo

Abakozi b’Akarere ka Gatsibo bibukijwe indangagaciro zikwiye kuranga intore ku murimo, kuko ngo mu gihe izo ndangagaciro zikurikijwe neza nta kabuza igihugu kigera ku iterambere rirambye kandi ryihuse.

Izi ndangagaciro abakozi b’Akarere ka Gatsibo bazibukijwe kuri uyu wa gatatu tariki 2 Mata 2014, ubwo bari mu gikorwa cyo gutangiza itorero ry’igihugu ku rwego rw’imirimo mu nzego zose z’umurimo muri aka karere.

Minisitiri w’ubutabera Busingye Jhonson wari umushyitsi mukuru muri iki gikorwa, yabwiye abari aho ko, mu mirimo bashinzwe ya buri munsi bakwiye kumva ko ari abagaragu b’abo bashinzwe kugezaho serivisi, mu rwego rwo kurushaho kwimakaza za ndangagaciro z’imirimo.

Umutahira w’intore ku rwego rw’Akarere ka Gatsibo Umpfuyisoni Bernadette, avuga ko mu itorero hazabaho inyigisho zitandukanye zigamije kwigisha amasomo arebana n’indangagaciro zikwiye umunyarwanda nyawe.

Yagize ati:” Inyigisho zizigirwa mu itorero ry’igihugu zigomba kuba ifumbire y’ubwonko kugira ngo buri wese abashe gushyira mu bikorwa inshignano ze uko bikwiye bityo tubashe kwihutisha iterambere ry’igihugu”.

m_Hatangijwe itorero ry’igihugu bibutswa indangagaciro ziranga intore ku murimo1

Intore za Gatsibo zikurikira ibiganiro ku ndangagaciro mu rwego rw’imirimo

Umutoza mukuru w’intore mu Karere ka Gatsibo akaba n’umuyobozi w’aka karere Ruboneza Ambroise, avuga ko igikorwa cyo gushyiraho itorero ry’igihugu ku rwego rw’imirimo mu karere ka Gatsibo kigamije ahanini kureba niba inzego zose z’umurimo zikora ibyo zatojwe, no kureba niba indangagaciro Abanyarwanda batojwe zirimo gutanga umusaruro uko bikwiye.

Bamwe mu bayobozi b’inzego z’ibanze twaganiriye, barimo Abanyamabanga nshingwabikorwa b’Imirenge n’ab’utugali, badutangarije ko nyuma yo gutangiza itorero ku rwego rw’imirimo muri aka karere mu nzego bayobora, ngo bagiye kongera ingufu muri serivisi baha abo bashinzwe kuyobora barushaho kunoza imitangire ya serivisi.

Urujeni Consolee ni Umunyamabanga nshingwabikorwa w’Umurenge wa Rugarama, yagize ati:” gukoresha indangagaciro z’intore ni umuyoboro udufasha kunoza ibyo dukora tubifashijwemo n’umuco tuvana mu girore”.

Mu ndangagaciro zatangajwe ko zifuzwa ko arizo zakwimakazwa cyane mu rwego rw’imirimo harimo; gukunda igihugu, gukunda umurimo no kuwitangira, kugira ishyaka ku murimo ukora, umurimo unoze no kubahiriza igihe, gukorana ibakwe no kudakorera ku ijisho, kwakirana urugwiro  abakeneye serivisi, gutanga serivisi mu buringanire nta kuvangura ndetse no kuvugisha ukuri.

Kirehe: hashojwe imurikabikorwa ry’abafatanyabikorwa ryari rimaze iminsi ine

$
0
0
Abitabiriye igikorwa cyo gusoza imurikabikorwa

Abitabiriye igikorwa cyo gusoza imurikabikorwa

Mu karere ka Kirehe, kuri uyu wa 03/04/2014 hashojwe imurikabikorwa ry’abafatanyabikorwa b’akarere ka Kirehe, ryari rimaze iminsi igera kuri ine aho ryari rifite insanganyamatsiko igira iti: “Imiyoborere myiza, gutanga serivise inoze n’ubufatanye ni inkingi yo kwigira”.

Muri iri murikabikorwa ngo ni uburyo bwo kwerekana ibikorwa bitandukanye bikorerwa mu karere bityo abatuye aka karere bakabimenya, iki gikorwa cyakozwe ku bufatanye na JADF y’akarere ka Kirehe.

Umuyobozi w’Akarere ka Kirehe wungirije ushinzwe ubukungu Tihabyona Jean de Dieu avuga ko iki ari igikorwa gikorwa buri mwaka mu rwego rwo kwereka abatuye aka karere ibikorwa bya buri munsi bikorerwa iwabo bafatanyije n’abafatanyabikorwa kugira ngo abahatuye n’abatahatuye bamenye ibigakorerwamo, akomeza avuga ko icyo bisize ari uburyo bwo kuzamura ubukungu bw’akarere.

Uyu muyobozi akomeza avuga ko bashishikariza abafatanyabikorwa batandukanye kuba baza  bagakorera ibikorwa byabo mu karere ka Kirehe, bakaba bahashora imari yabo mu rwego rwo kuhakorera ibikorwa bitandukanye.

Bamwe mu bari bitabiriye imurikabikorwa ryabereye muri Kirehe bavuga ko bahigiye byinshi kandi ngo icyagaragaye ni uko abantu babamenye muri rusange bakamenya n’ibyo bakora, bityo bakaba babona hari byinshi baryigiyemo.

Muri iri murikabikorwa kandi hahembwe imirenge yitwaye neza muri Kagame Cup, ikipe y’umurenge wa Kigina ihabwa igikombe, seritifika, umupira n’ibihumbi ijana kubera kwitwara neza muri aya marushanwa.

Imurikabikorwa mu karere ka kirehe ribaye ku nshuro ya kane, ribaye mu gihe hasozwaga ukwezi kwahariwe imiyoborere myiza, hahembwa abafatanyabikorwa batandukanye,ukwezi kwahariwe imiyoborere myiza kwari gufite insanganyamatsiko igira iti: “Imiyoborere myiza, gutanga serivise inoze n’ubufatanye, ni inkingi yo kwigira”.

Viewing all 1088 articles
Browse latest View live