Quantcast
Channel: National – News Of Rwanda – Rwanda News
Viewing all 1088 articles
Browse latest View live

Gatsibo: Kwitegura kwibuka ku nshuro ya 20 byaratangiye

$
0
0

Kwitegura kwibuka ku nshuro

Ubwo urumuri rutazima rwagezwaga mu Karere ka Gatsibo mu rwego rwo

kwitegura kwibuka ku nshuro ya 20

 

Hirya no hino mu Rwanda, imyiteguro yo kwibuka ku nshuro ya 20 Jenoside yakorewe abatutsi igeze kure. Mu murenge wa Gatsibo, Akarere ka Gatsibo naho imyiteguro irarimbanyije. Umunyamabanga nshingwabikorwa w’Umurenge wa Gatsibo Nyakana Oswald we asaba abaturage bo mu murenge ayobora kuzitabira ibiganiro bitangwa mu gihe cy’icyunamo.

Tariki 4/4/2014 Bamwe mu baturage twaganiriye bo mu murenge wa Gatsibo, akagari ka Mugera mu Karere ka Gatsibo, bavuga ko ibiganiro bitangwa mu gihe cyo kwibuka bibafasha gusobanukirwa kurushaho amateka arebana na Jenoside yakorewe abatutsi, bikanabongerera ingufu zo gukumira ikibi.

Aba baturage bemeza ko ibiganiro bitangwa mu gihe cy’icyunamo bituma barushaho gusobanukirwa n’amateka mabi yaranze urwanda, bagakuramo ingufu zo gukumira ikibi.

Uwitwa Hakuzimana Gervais agira ati:” Icyunamo ni umwanya wo kurushaho kwegera no guhumuriza abacitse ku icumu basizwe iheruheru na Jenoside, muri iki gihe cyo kwibuka tugerageza kubafasha mu mirimo itandukanye”.

Umunyamabanga nshingwabikorwa w’umurenge wa Gatsibo Nyakana Oswald, asaba abaturage kuzitabira ibiganiro ijana ku ijana. Ngo inyigisho zari zisanzwe zitangwa zizaherekezwa n’amafilme arebana n’uko jenoside yagenze kugira ngo abaturage bazarusheho gusobanukirwa ububi bwayo.

mu gihe cyo kwibuka ku nshuro ya 20 Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda. Mu murenge wa gatsibo hateganyijwe ibikorwa bitandukanye birimo; Kubakira bamwe mu bacitse ku icumu rya Jenoside, gusana inzu zangiritse hamwe n’ibiganiro bizatangwa.

 


Inama y’Umutekano yaguye y’Intara y’Uburengerazuba yibanze ku kwibuka ku nshuro ya 20 Jenoside yakorewe abatutsi

$
0
0

Kuri uyu wa 4 Mata

Kuri uyu wa 4 Mata 2014, habaye inama y’umutekano yaguye y’Intara y’Uburengerazuba yasuzumaga uko umutekano wari wifashe muri aya mezi atatu ashize, irebera hamwe aho imyiteguro y’icyunamo cyo kwibuka ku nshuro ya 20 Jenoside yakorewe abatutsi igeze, isuzuma aho imihigo ya 2013-214 igeze ishyirwa mu bikorwa ndetse inavuga ku bijyanye n’imyitwarire y’abayobozi.

Iyi nama y’umutekano yaguye y’Intara y’uburengerazuba yibanze cyane by’umwihariko ku kureba uko imyiteguro yo kwibuka ku nshuro ya 20 inzirakarengane zishwe muri Jenoside yakorewe abatutsi  irimo kugenda. Ubuyobozi bw’intara bukaba bwasabye ababishinzwe kureba uburyo ubuhamya buzatangwa bwajyana n’ingingo yo kwibuka biyubaka binyuze muri gahunda ya “Ndi Umunyarwanda.”

Umuyobozi w’Intara y’Uburengerazuba, Cartas Mukandasira, avuga ko bidakwiye ko gutanga ubuhamya biharirwa abacitse ku icumu rya genocide gusa. Yagize ati “Tugomba kubihuza na gahunda ya ‘Ndi Umunyarwanda’ nta kigomba gusiga ikindi. Nituguma rero guhirira ubuhamya abacitse ku icumu bonyine ntekereza ko iteka tuzajya duhora twumva ari iby’abacitse ku icumu, ari iby’abarokotse.”

N’Ubwo abari bari muri iyo nama bemeranyijwe na Guverineri Mukandasira ko ubuhamya bukwiye gutangwa na bose dore ko abacitse ku icumu batanashoboraga kubibona byose kandi bari bihishe,  Kabanda Innocent, Perezida wa Ibuka mu Karere ka Rubavu, we ngo asanga ubuhamya bwagombye gutangwa mu byiciro bitatu. Agira ati “Umuntu yagombye kuvuga ibyamubayeho ntacyo yongeyeho nta n’icyo agabanyijeho, akavuga uko ahagaze ubu hanyuma akavuga aho yifuza kugera.”

Naho ubuyobozi bw’Intara n’ubuyobozi bw’inzego z’umutekano ku rwego rw’intara bukaba bwasabye abayobozi b’inzego z’ibanza gukora ibishoboka byose kugira ngo mu cyumweru cyo kwibuka ntihazagire abahungabanya umutekano w’abandi.

Mu ntara y’Uburengerazuba muri aya mezi atatu ashize hakaba ngo haragaragaye ibyaha magana inani na mirongo itatu na bitatu. Ibyinshi muri ibyo byaha ngo bikaba ari ibyo gukubita no gukomeretsa, ibiyobyabwenge no gusambanya abana. Kuri ibyo byaha ubuyobozi bwa Polisi mu Ntara y’Uburengerazuba buvuga ko impfu mirongo itanu n’enye zaturutse ku biza n’ubwiyahuzi.

Muri iyi nama kandi inzego z’umutekano zikaba zibukije abanyamanganshingwabikorwa b’imirenge zibishimangira ko ntawemerewe gufungira abaturage ku murenge. Babasabye ko igihe hari ukekwaha icyaha bazajya bihutira kumushyikiriza inzego zibishinzwe bitaba ibyo na bo bagashyikirizwa ubutabera kuko gufunga utabyemerewe ari icyaha gihanwa n’amategeko.

PHOTOS: Powerful tribute as Rwanda remembers 20 years after genocide

Kagame: French missionaries erased Rwanda’s 2000year history (Full Speech)

$
0
0

Powerful tribute as Rwanda remembers 20 years after genocide8

Speech by President Paul Kagame at the 20th Commemoration of Genocide Against the Tutsi

Kigali, 7 April 2014:

• Excellencies Heads of State and Government;
• Excellency Secretary-General of the United Nations;
• Excellency Chairperson of the African Union Commission;
• Former Heads of State and Government;
• Distinguished Government Officials from around the world;
• Esteemed Guests;
• My Fellow Rwandans:

I don’t have enough words to express my appreciation to all of you, who have come from near and far to be with us, on a day as important as this. I also thank all of those who have stood with us in Rwanda’s incredible journey of rebuilding.

We are gathered here to remember those who lost their lives in the Genocide and comfort those who survived.

As we pay tribute to the victims, both the living and those who have passed, we also salute the unbreakable Rwandan spirit, to which we owe the survival and renewal of our country.

To our parents, children, brothers, and sisters who survived — to Rwandans who defied the call to genocide and to those who give voice to their remorse — it is you who bear the burden of our history.

We have pursued justice and reconciliation as best we could. But it does not restore what we lost.

Time and again these past twenty years, Rwandans have given of themselves. You have stood before the community to bear witness and listened to others do the same. You have taken responsibility and you have forgiven.

Your sacrifices are a gift to the nation. They are the seed from which the new Rwanda grows. Thank you for allowing your humanity and patriotism to prevail over your grief and loss. Thank you very much.

Historical clarity is a duty of memory that we cannot escape. Behind the words “Never Again”, there is a story whose truth must be told in full, no matter how uncomfortable.

The people who planned and carried out the Genocide were Rwandans, but the history and root causes go beyond this country. This is why Rwandans continue to seek the most complete explanation possible for what happened.

We do so with humility as a nation that nearly destroyed itself. But we are nevertheless determined to recover our dignity as a people.

Twenty years is short or long depending on where you stand but there is no justification for false moral equivalence. The passage of time should not obscure the facts, lessen responsibility, or turn victims into villains.

People cannot be bribed or forced into changing their history. And no country is powerful enough, even when they think that they are, to change the facts. After all, les faits sont têtus.

Therefore, when we speak out about the roles and responsibilities of external actors and institutions, it is because genocide prevention demands historical clarity of all of us, not because we wish to shift blame onto others. And those others should have their moment to be humble in the face of historical facts.

All genocides begin with an ideology — a system of ideas that says: This group of people here, they are less than human and they deserve to be exterminated.

The most devastating legacy of European control of Rwanda was the transformation of social distinctions into so-called “races”. We were classified and dissected, and whatever differences existed were magnified according to a framework invented elsewhere.

The purpose was neither scientific nor benign, but ideological: to justify colonial claims to rule over and “civilise” supposedly “lesser” peoples. We are not.

This ideology was already in place in the 19th century, and was then entrenched by the French missionaries who settled here. Rwanda’s two thousand years of history were reduced to a series of caricatures based on Bible passages and on myths told to explorers.

The colonial theory of Rwandan society claimed that hostility between something called “Hutu”, “Tutsi”, and “Twa” was permanent and necessary. This was the beginning of the genocide against the Tutsi, as we saw it twenty years ago.

With the full participation of Belgian officials and Catholic institutions, this invented history was made the only basis of political organisation, as if there was no other way to govern and develop society.

The result was a country perpetually on the verge of genocide.

However, Africans are no longer resigned to being hostage to the world’s low expectations. We listen to and respect the views of others. But ultimately, we have got to be responsible for ourselves.

In Rwanda, we are relying on universal human values, which include our culture and traditions, to find modern solutions to our unique challenges.

Managing the diversity in our society should not be seen as denying the uniqueness of every Rwandan. If we succeed in forging a new, more inclusive national identity, would it be a bad thing?
We did not need to experience genocide to become a better people. It simply should never have happened.

No country, in Africa or anywhere else, ever needs to become, quote, unquote, “another Rwanda”. But if a people’s choices are not informed by historical clarity, the danger is ever present.

This is why I say to Rwandans — let’s not get diverted. Our approach is as radical and unprecedented as the situation we faced.

The insistence on finding our own way sometimes comes with a price. Nonetheless, let’s stick to the course.

To our friends from abroad — I believe you value national unity in your own countries, where it exists. Where it doesn’t, you are working to build it, just as we are.

We ask that you engage Rwanda and Africa with an open mind, accepting that our efforts are carried out in good faith for the benefit of all of us.

For those who think that for Rwanda, or Africa to be governed properly by its people, by the leaders chosen by these people still requires their endorsement, they are still living in a too distant past.

We want you to know that we appreciate your contributions, precisely because we do not feel you owe us anything.

Rwanda was supposed to be a failed state.

Watching the news today, it is not hard to imagine how we could have ended up.

We could have become a permanent U.N. protectorate, with little hope of ever recovering our nationhood.

We could have allowed the country to be physically divided, with groups deemed incompatible assigned to different corners.

We could have been engulfed in a never-ending civil war with endless streams of refugees and our children sick and uneducated.

But we did not end up like that. What prevented these alternative scenarios was the choices of the people of Rwanda.

After 1994, everything was a priority and our people were completely broken.
But we made three fundamental choices that guide us to this day.

One — we chose to stay together.

When the refugees came home — we were choosing to be together.

When we released genocide suspects in anticipation of Gacaca — we were choosing to be together.

When we passed an inclusive constitution that transcends politics based on division and entrenched the rights of women as full partners in nation-building, for the first time — we were choosing to be together.

When we extended comprehensive new education and health benefits to all our citizens — we were choosing to be together.

Two — we chose to be accountable to ourselves.

When we decentralise power and decision-making into the towns and hills across the country — we are being accountable.

When we work with development partners to ensure that their support benefits all our citizens — we are being accountable.

When we award scholarships and appoint public servants based on merit, without discrimination — we are being accountable.

When we sanction an official, no matter how high-ranking, who abuses their power or engages in corruption — we are being accountable.

As a result, our citizens expect more from government, and they deserve it.

Three — we chose to think big.

When Rwandans liberated our country — we were thinking big.

When we created Rwanda’s Vision 2020 and committed to meeting our development goals — we were thinking big.

When we decided to make Rwanda attractive for business — we were thinking big.

When we invested in a broadband network that reaches all our 30 districts — we were thinking big.

When we became a regular contributor to United Nations and African Union peacekeeping missions — we were thinking big.

We may make mistakes, like every country does. We own up and learn and move forward.

There is more hard work ahead of us than behind us. But Rwandans, we are ready.

A few years ago, at a commemoration event, I met a young man who was one of the twelve people pulled alive from under 3,000 bodies in a mass grave at Murambi.

He still lived nearby, totally alone. When the perpetrators he recognised came home from prison, he was understandably terrified.

When I asked him how he managed, he told me: “I could not do it unless I was convinced that these impossible choices are leading us somewhere better.”

Twenty years ago, Rwanda had no future, only a past.

Yet as Fidel told us just now, today we have a reason to celebrate the normal moments of life that are easy for others to take for granted.

If the Genocide reveals humanity’s shocking capacity for cruelty, Rwanda’s choices show its capacity for renewal.

Today, half of all Rwandans are under 20. Nearly three-quarters are under 30. They are the new Rwanda. Seeing these young people carry the Flame of Remembrance, to all corners of the country over the last three months, gives us enormous hope.

We are all here to remember what happened and to give each other strength.

As we do so, we must also remember the future to which we have committed ourselves.

I thank you.

Ngororero: Gutangiza kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe abatutsi, byabereye ku musozi wa kesho

$
0
0

Umuhango wo gutangiza kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe abatutsi wabereye ku rwibutso rwa KESHO mu kagari ka Mashya ahashyinguwe inzirakarengane 1407 zari zahungiye mu misozi ya Gishwati.

Aha mu kesho hakorewe ubwicanyi bwatangijwe n’abasirikare barindaga perezida Habyarimana ubwo bari bazanye umurambo we muri komini yavukagamo, ndetse binavugwa ko ariho hatangirijwe bwa mbere ku rwego rw’Igihugu gushyingura mu cyubahiro imibiri y’abazize jenoside

Mukandori Beatrice ni umwe mu barokokeye ku musozi wa Kesho. Mu buhamya bwe yavuze ko mbere ya jenoside abanyarwanda bari babanye neza nyuma bakaza gucikamo ibice biturutse ku macakubiri yabibwe n’ubuyobozi bubi.

Nk’uko Mukandori yabivuze, igihe bahigwaga abatutsi bahungiye ku musozi wa Kesho bagerageza kwirwanaho. Ariko kubera ko guverinoma y’abatabazi yari yimukiye mu ruganda rw’icyayi rwa Rubaya ruri hafi aho; baje kuganzwa n’abasirikari bari bayirinze.

Uwari umuyobozi w’uruganda rw’icyayi rwa Rubaya Jaribu ngo yasabye abakozi be kujya gutsembatsemba abatutsi bari bahungiye hirya no hino mu nzuri zikikikje umusozi wa Kesho.

Mukandori yarase ubutwari bw’ingabo zahoze ari iza FPR Inkotanyi zahagaritse jenoside, yishimira ko we na bagenzi be barokotse bamaze kwiyubaka babikesha guverinoma y’Ubumwe bw’abanyarwanda. Yagize ati ”twanze guheranwa n’agahinda duhitamo kwikomeza none tugeze kure dutanga umuganda mu iterambere ry’igihugu cyacu”.

Ngororero: Gutangiza kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe abatutsi, byabereye ku musozi wa kesho

Hashyinguwe indi mibiri 2 yabonetse

Umuyobozi w’Akarereka ngororero Ruboneza Gédéon ukomoka muri uyu murenge wa Muhanda yashimiye ubwitabire abaturage bagaragaje mu gufata mu mugongo abarokotse.  Yashimiye n’uburyo bashyize ingufu hamwe bakiyubakira urwibutso rwa Kesho.

Bwana Ruboneza yarangije ashishikariza abaturagegukomeza kwiyubaka bategura ejo hazaza bita ku ngingo zikurukira:

Gushyira imbere inyungu z’u Rwanda n’abanyarwanda, gushimangira ubumwe n’ubwiyunge bw’abanyarwanda nk’inkingi y’iterambere rirambye, gukomeza kubaka ubunyarwanda hagamijwe gukumira ivangura iryo ari ryo ryose, guharanira ko jenoside itakongera kubaho ukundi haba mu Rwanda n’ahandi, gukomeza icyerekezo cyiza u Rwanda rufite cy’iterambere, komora no gukira ibikomere  duha agaciro umuco wo gusaba no gutanga imbabazi, guharanira ko buri munyrwanda yigira akihesha agaciro mu gihugu cye no mu ruhando mpuzamahanga.

Rwamagana: Nyuma y’imyaka 20, ngo bafite icyizere cy’uko jenoside itazongera kubaho ukundi

$
0
0


Rwamagana: Nyuma y’imyaka 20, ngo bafite icyizere cy’uko jenoside itazongera kubaho ukundi

Rwamagana: Nyuma y’imyaka 20, ngo bafite icyizere cy’uko jenoside itazongera kubaho ukundi

Nyuma y’imyaka 20 habaye jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda muri Mata 1994, ngo abaturage b’akarere ka Rwamagana bafite icyizere cy’uko umucyo watsinze umwijima kandi jenoside ikaba itazongera kubaho ukundi.

Rwamagana: Nyuma y’imyaka 20, ngo bafite icyizere cy’uko jenoside itazongera kubaho ukundi

Ibi ni ibyagarutsweho n’abantu batandukanye mu karere ka Rwamagana, ubwo kuri uyu wa Mbere, tariki 7/04/2014 bari mu murenge wa Muhazi mu muhango wo kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda.

Ma mbwirwaruhame n’ubuhamya butandukanye byavugiwe mu murenge wa Muhazi, ari nawo wabereyemo umuhango wo kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe Abatutsi ku rwego rw’akarere ka Rwamagana, bagaragaje ko amateka mabi y’ivangura mu Banyarwanda yigishijwe n’Abakoloni akimakazwa n’ubutegetsi bubi  bwaje kugeza ku mugambi wa jenoside yakorewe Abatutsi ariko kandi bagaragaza ko nyuma y’uko iyi jenoside ihagaritswe, Abanyarwanda babonye umucyo utsinda icuraburindi ku buryo jenoside itazongera kubaho ukundi.

 Rwamagana: Nyuma y’imyaka 20, ngo bafite icyizere cy’uko jenoside itazongera kubaho ukundi

Umuyobozi w’Akarere ka Rwamagana, Uwimana Nehemie, yavuze ko jenoside yakorewe Abatutsi mu Rwanda ari imbuto mbi yeze ku miyoborere mibi yabibye urwango n’ivangura mu baturage.

Bwana Uwimana yagaragaje ko nyuma y’imyaka 20 ishize jenoside yakorewe Abatutsi ihagaritswe n’Ingabo zahoze ari iza FPR Inkotanyi, ngo u Rwanda rwamurikiwe n’umucyo ku buryo rutazongera kugwa mu icuraburindi ry’ivangura  iryo ari ryo ryose kandi ibyo bikaba igihamya cy’uko jenoside itazongera kubaho ukundi.

Ashingiye ku butumwa bw’Umukuru w’Igihugu, Paul Kagame, bw’uko “Abanyarwanda bapfuye rimwe, batazongera gupfa ubwa kabiri”, umuyobozi w’akarere ka Rwamagana, yavuze ko ibi bisaba Abanyarwanda ba nyabo bafite umutima ukunda u Rwanda ndetse n’abayobozi baharanira ko u Rwanda rutazongera kugwa mu icuraburindi.

Yongeye gushimangira ko buri muturage akwiriye kwimakaza gahunda ya “Ndi Umunyarwanda” kugira ngo yubake Ubunyarwanda butarangwamo ivangura, ari na ryo ryubaka iterambere ry’u Rwanda.

Uhagarariye abacitse ku icumu rya jenoside mu karere ka Rwamagana, Munyaneza Jean Baptiste yashimiye imbaga y’abaturage basaga 4500 bari baje kwifatanya mu kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe Abatutsi maze avuga ko kwibuka ari inzira yo guha agaciro abishwe muri jenoside yakorewe Abatutsi kandi ngo kwifatanya kwibuka ni ikimenyetso cyo gufata mu mugongo abacitse ku icumu, ku buryo ngo bibaha icyizere cyo kubaho neza, bityo bagakomeza gukora biyubaka.

Umubyeyi watanze ubuhamya, akaba n’umwe mu bapfakazi ba jenoside yakorewe Abatutsi barokokeye mu karere ka Rwamagana, yavuze inzira ndende kandi igoye yanyuzemo mu gihe cya jenoside ariko agaragaza ko nyuma y’uko jenoside yakorewe Abatutsi ihagaritswe, ngo yakomeje kugenda yiyubaka buhoro buhoro kandi yiremamo icyizere ku buryo yagiye kwiga kudoda, none ubu bikaba bimubeshejeho.

Uyu muhango wo kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe Abatutsi mu rwego rw’akarere ka Rwamagana,wabanjirijwe no gushyira indabo ku mva no kunamira imibiri isaga ibihumbi 8 ishyinguye mu Rwibutso rwa Jenoside yakorewe Abatutsi rwa Kabare ruri mu murenge wa Muhazi.

Nubwo gahunda yo gutangira ku mugaragaro icyunamo yabaye kuri uyu wa 7/04/2014, abaturage b’akarere ka Rwamagana barashishikarijwe gukomeza kwitabira ibiganiro biteganyijwe muri iki cyumweru cy’icyunamo ndetse bakazitabira n’ibindi bikorwa byo gufasha abacitse ku icumu rya jenoside biteganyijwe muri iki gihe cy’iminsi 100 yo kwibuka.

Kirehe- Inama Njyanama yateranye ireba aho imihigo y’umwaka wa 2013-2014 igeze

$
0
0

m_Untitled

Kuri uyu wa 04/04/2014 mu karere ka Kirehe hateraniye inama isanzwe y’inama njyanama y’igihembwe cya gatatu cy’umwaka wa 2013-2014 aho bareberaga hamwe aho imihigo y’umwaka wa 2013-2014 igeze yeswa.

Umuyobozi wa Njyanama y’akarere ka Kirehe Rwagasana Erneste ubwo yatangizaga iyi nama yavuze ko iki ari kimwe mu bikorwa bituma akarere gatera imbere mu bikorwa bitandukanye, muri gahunda y’iyi nama harimo kurebera hamwe ishyirwa mu bikorwa ry’imyanzuro y’inama ishize bityo itarashyizwe mu bikorwa bakaba bashaka uko bayishyira mu bikorwa byihuse.

Mu byagarutsweho cyane, inama njyanama yibukije akarere ka Kirehe ko bagomba kwitegura uburyo bakubaka rondereza zihagije kuko basanze hari hatarashyirwamo ingufu uko bigomba nkuko byari biteganijwe, basanze akarere ka Kirehe kageze kuri 72% mu kubaka rondereza.

Iyi nama njyanama kandi yize no kuri gahunda z’icyunamo cyo kwibuka ku nshuro ya 20 Jenoside yakorewe abatutsi ibaye mu Rwanda, umuyobozi w’akarere wungirije ushinzwe imibereho myiza y’abaturage yamenyesheje inama njyanama ko gahunda zo kwibuka Jenoside yakorewe abatutsi zizatangirira mu murenge wa Kigina ku rwibutyo rwa Nyakarambi ku wa mbere tariki ya 07/04/2014 zikazakomereza mu mirenge yose igize akarere ka Kirehe.

Uyu muyobozi akaba yanibukije ko hari ibiganiro biteganijwe muri iki cyumweru cyo kwibuka aho buri murenge uzajya utanga ibiganiro bitandukanye bijyanye n’iki cyumweru cyo kwibuka, akaba yabibukije ko gusoza icyunamo ku rwego rw’akarere ka Kirehe bizabera ku rwibutso rwa Nyarubuye ho mu murenge wa Nyarubuye ku itariki ya 14/04/2014.

Iyi nama Njyanama yarangiye yishimiye ibisobanuro yahawe na bamwe mu bakozi b’akarere ku bijyanye n’aho imihigo igeze.

Ruhango: biteguye gukomeza kwiyubaka banubaka igihugu

$
0
0

 

Ruhango: biteguye gukomeza kwiyubaka banubaka igihugu

Bamwe mu barokotse jenoside bahamya ko bamaze kwiyubaka nyuma y’imyaka 20

Abarokotse jenoside yakorewe abatutsi bo mu karere ka Ruhango, barishimira aho bageze biyubaka nyuma y’imyaka 20 jenoside ikorewe abatutsi.

Bakavuga ko biteguye gukora ibishoboka byose kugirango bakomeze kwiteza imbere ndetse banateza igihugu cyabo imbere. ibi bakaba bitangaje kuri uyu wa mbere tariki 7/4/2014 mu muhango wo gutangiza icyunamo ku nshuro ya 20.

Ndagijimana Leonard umwe mu batanze ubuhamya muri uyu muhango, yagarutse uko babayeho nabi nyuma ya jenoside kuko imitungo yabo yari yarangijwe bikomeye cyane. Ariko ubu akaba ashima intambwe imaze guterwa biyubaka.

Yagize ati “tugendeye kunsanganyamatsiko y’uyu mwaka “Twibuke twiyubaka” , turishimira aho tumaze kugera nyuma y’imyaka 20, habaye jenoside tugasahurwa tukabura abacu.”

Ruhango: biteguye gukomeza kwiyubaka banubaka igihugu

Abarokotse bafashe umwanya wo kunamira ababo banashyira indabo ku mva

Ndagijimana akomeza avuga ko ubu intego yabo ari ugukomeza kwirwanaho bashaka icyabateza imbere, ariko banateza igihugu cyabo imbere.

Umuyobozi w’akarere ka Ruhango Mbabazi Francois Xavier, nawe yagaragaje uko abarokotse babayeho nyuma y’amahano yagwirirye u Rwanda mu mwaka 1994, akaba yashimye ubumwe n’ubwiyunge bukomeje kubaranga, yabasabye kubukomeza, bashyigikira gahunda ya ndi umujyarwanda igamije gukomeza gushimangira ubumwe bw’abanyarwanda.

Umuhango wo gutangiza icyunamo ku nshuro ya 20, waranzwe no gushyingura imibiri 5 yabonetse, ishyingurwa mu rwibutso rwa Muyange mu kagari ka Rwoga umurenge wa Ruhango, ndetse no gushyira indabo ku mva zisanzwe zishyunguyemo imibiri y’abazize jenoside.

Abarokotse jenoside bitabiriye uyu muhango, nanone bagaragaje ko bishimira umwanya nk’uyu bafata bakibuka ababo bazize uko baremwe.


Rulindo: kwibuka jenoside yakorewe abatutsi ku nshuro ya 20 byabereye ku musozi wa Mvuzo.

$
0
0

Umuhango wo kwibuka Ku nshuro ya 20 jenoside yakorewe abatutsi mu rwanda, mu karere ka Rulindo wabereye ku rwibutso rwa Mvuzo ,ruherereye ku musozi wa Mvuzo mu murenge wa Murambi.

Muri uyu muhango witabiriwe n’abayobozi batandukanye n’abaturage baturutse mu mirenge itandukanye yo muri aka karere.

Rulindo: kwibuka jenoside yakorewe abatutsi ku nshuro ya 20 byabereye ku musozi wa Mvuzo.

Mu buhamya bwatanzwe na Gakindi Jean Damascene uvuka mu kagari ka Bubangu mu murenge wa Murambi, ahahoze ari komini Rutongo yavuze ko abatutsi bo muri uyu murenge kimwe n’ahandi mu karere ngo bagerageje kwirwanaho nubwo nta mbaraga bari bafite, ntibigire icyo bitanga.

Uyu mugabo ufite umugore n’abana batanu yavuze ko nyuma yo kwicirwa ababyeyi n’abavandimwe yisanze ari wenyine, ariko kugeza ubu amaze kwiyubaka, ubuzima bwe bukaba bumeze neza .

Yashimye ingabo za FPR zabafashije mu nzira ndende yise iy’umusaraba, ariko asaba ko n’ubufasha bwakomeza bagakomeza kurushaho kwiyubaka.

Uhagarariye abacitse ku icumu mu karere ka Rulindo Rubayita Eric mu ijambo rye yashimiye uburyo ingabo zari iza APR zabashije kurokora bamwe mu batutsi bari barahungiye hirya no hino mu karere ka Rulindo, asaba abacitse ku icumu gukomeza kuba intwari bibuka kandi baniyubaka.

Rubayita yavuze ko ubuzima bw’abacitse ku icumu muri rusanga bumeze neza, aboneraho no gusaba ubuyobozi gukomeza gufasha abacitse ku icumu cyane cyane mu bijyanye no kwivuza ngo kuko usanga ariho hakiri ikibazo, bitewe n’ibyiciro bashyizwemo usanga bitabakwiye.

Yagize ati ”Muri rusange ubuzima bw’abacitse ku icumu muri aka karere ka Rulindo buhagaze neza, uretse ko hakiri ikibazo mu bijyanye n’ibyiciro byo kwivuza bashyizwemo, aho usanga ufite inka imwe bamushyira mu cyiciro cy’abishoboye kandi atishoboye ku buryo bugaragara.Tukaba twunva Ubuyobozi bwasubira mu bijyanye n’ibyo byiciro kuko bituma abacitse ku icumu batishoboye batabasha kuvuzwa nk’uko bikwiye baboneraho bakavuzwa.”

Umunyamabanga nshingwabikorwa w’intara y’amajyaruguru Deo kabagambe, ari nawe mushyitsi mukuru wari muri uyu muhango yasabye abacitse ku icumu kudaheranwa n’agahinda ahubwo bagakora bakiteza imbere, mu rwego rwo kuziba icyuho batejwe n’ababahekuye.

Mu rwibutso rwa Mvuzo rwubatse mu ishyamba ryo ku musozi wa Mvuzo, mu murenge wa Murambi, hashyinguyemo abatutsi barenga ibihumbi bitandatu na Magana atanu.

India joins Rwanda for 20th commemoration of genocide

$
0
0

India commemorates 20th genocide against the Tutsi

The High Commissioner of Rwanda to New Delhi, Ernest Rwamucyo urged participants at the 20th commemoration of the 1994 genocide against the Tutsi, never to be bystanders, but to speak-out in the face of genocide.

The Kwibuka20 event was organized by the Rwanda High Commission in India in collaboration with the United Nations Information Centre for India and Bhutan and the Government of India; was held at the India International Centre on 7 April 2014.

The commemoration was attended by members of the Diplomatic Corps, officials of the government of India, friends of Rwanda from across India and Rwandans resident in India.

The event begun with prayers in memory of the over one million Rwandan Tutsi  who perished in the genocide, led by Reverend Monsignor Marco Sprizzi of the Apostolic Nunciature in New Delhi, lighting candles of remembrance and observing a minute of silence in honor of the dead.

During the commemoration, Ernest Rwamucyo, High Commissioner of Rwanda to India and Mr. Vinay Kumar, Joint Secretary for Eastern and Southern Africa at the Ministry of External Affairs representing the Government of India received the remembrance flame of hope on its return to New Delhi.

India commemorates 20th genocide against the Tutsi2

The flame which had been lit on 31 January 2014 at the launch of Kwibuka20 in India travelled across the whole of India where genocide commemoration events were held over the last two months. The flame of hope travelled from New Delhi through the Indian states of Tamil Nadu, Maharashtra, Karnataka, Punjab and Uttar Pradesh.

It was used to light thousands of candles in acts of remembrance across India in a symbolic act of remembering the dead while increasing global awareness and awakening participants to the dangers of genocide.

At the remembrance event in Delhi, survivors of genocide gave testimonies on the horrors they went through and how they have rebuilt their lives. Rwandan students performed solemn songs of mourning and hope in honor and memory of the dead and the survivors.

Various speakers castigated the International community, including “the most powerful countries” on earth for abandoning Rwanda and becoming mute bystanders in the midst of the carnage of the genocide. They affirmed that the international community has a responsibility to ensure that unequivocal lessons are learnt from its failure in Rwanda and to ensure that what happened never happens again. This requires moving away from rhetoric to concrete action in the fight against genocide denial and to bring perpetrators of genocide to account through fair justice.

India commemorates 20th genocide against the Tutsi3

All those who spoke expressed solidarity with Rwanda and the Rwandan people especially the victims and survivors of genocide. They commended the resilience and commitment of the Rwandan people to rebuild their country and promote national unity and reconciliation irrespective of the horrendous legacy and devastation of the genocide. Participants applauded the tremendous progress Rwanda has made building a stable, peaceful and prospering nation within a short period after being almost a failed state. They highlighted that Rwanda has become a model of success that countries emerging from conflict need to emulate.

India commemorates 20th genocide against the Tutsi4

Ernest Rwamucyo, described the horror, trauma and devastation that Rwanda went through in the one hundred days of carnage and the brutality of the genocide. He rebuked the international community for not taking action to save lives, abandoning innocent civilians to their killers and doing nothing to stop the genocide.

The High Commissioner emphasized the importance of memory and remembrance as the only way to honor the dead, comfort the survivors while taking the nation through a process of reflection and healing. He said that it is through preserving memory that we can ensure that what happened never happens again.   Rwamucyo highlighted the tremendous progress Rwanda has made in building a stable, prosperous and equitable country that ensures that all Rwandans have a stake in a more hopeful and shared future.

Ernest Rwamucyo challenged the hundreds of participants to be proactively engaged in speaking out against genocide, work against genocide denial and advocate to ensure that perpetrators and fugitives of the genocide against Tutsi who live comfortably in different parts of the world are brought to justice. He emphasized that genocide is a terrible crime that knows no boundaries and that what happened in Rwanda could happen elsewhere unless every individual and collectively, we take a clear stand in the fight against genocide ideology, anti-Semitism, hatred, bigotry and any form of discrimination.

Shri Vinay Kumar, who represented the government of India, reiterated the commitment of the Government of India to the partnership and cooperation with Rwanda as the country continues to make strides in post-genocide nation-building and development. He commended the resilience of the Rwandan people and the determination with which the Rwandan people have rebuilt their lives and country.

Other dignitaries speaking at the 20th genocide commemoration in New Delhi included Amb. Gennet Zewide, Ambassador of Ethiopia and Acting Dean of the Africa Diplomatic Group; Kiran Mehra Kerpelman, Director of the United Nations Information Centre for India and Bhutan and Anoop Bose, a prominent Advocate of the High Court of India and friend of Rwanda.

Rubavu: kwibuka jenoside yakorewe abatutsi byajyanye no kwibuka abajugunywe mubiyaga n’imigezi

$
0
0

Abayobozi n’ abaturage bo mu karere ka Rubavu batangiza igikorwa cyo kwibuka ku nshuro ya 20 jenoside yakoretse abatutsi mu 1994, bakoze urugendo ruva mu murenge wa Kanama kugera mu murenge wa Nyakiriba mucyahoze ari Komini Kanama ubu ni mu karere ka rubavu.

m_kwibuka jenoside yakorewe abatutsi byajyanye no kwibuka abajugunywe mubiyaga n’imigezi

Iki gikorwa cyajyanye no kwibuka abatutsi biciwe kuri bariyeri yari Mahoko yaguyeho abatutsi benshi bajugunywe mu mugezi wa Sebeya.

m_kwibuka jenoside yakorewe abatutsi byajyanye no kwibuka abajugunywe mubiyaga n’imigezi1

Amakuru twatangarijwe n’ abaturage batuye Kanama, ngo ni uko mu gihe cya Jenoside bariyeri ya Mahoko itarengwagwa kuko yari ifite ubukana bukabije.

Abantu benshi bakaba bari biringiye kwihisha mu musozi wa Muhungwe wari usanzwe ugizwe n’ ishyamba ariko ngo benshi mubahahungiye barishwe ndetse n’ imibiri yabo ntiyabonerwa irengero.

m_kwibuka jenoside yakorewe abatutsi byajyanye no kwibuka abajugunywe mubiyaga n’imigezi2

umurenge wa kanama wahoze ari Komini kanama mu gihe jenoside, bivugwa ko wari ufite abantu bakomeye mu bwicanyi cyane nka Padiri Simba ufungiye Nyakiriba, umugabo witwaga Gaheza wari ukomeye kuri bariyeri kubera kutagira impuhwe hamwe n’abandi nka kaniziyo na Erneste nkuko bitangazwa n’abaturage bari bahari icyo gihe.

ubukana mu bikorwa bya Jenoside bakaba barabitewemo umurindi n’ubwicanyi bwabereye kuri Diyoseze ya Nyundo nayo ifite amateka yihariye harimo n’ umuPadiri wayo witwa Simba wayagizemo uruhare.

Muhondo: Nyuma y’ibihe bikomeye banyuzemo bafite icyizere cyo kubaho

$
0
0

Ubwo tariki 07 mata 2014 mu Rwanda hatangirwaga igikorwa cyo kwibuka kunshuro ya 20 Jenoside yakorewe abatutsi, mu karere ka Gakenke uyu muhango  wabereye mu murenge wa Muhondo.

m_Nyuma y’ibihe bikomeye banyuzemo bafite icyizere cyo kubaho

Uyu muhango witabiriwe n’abayobozi yaba ku rwego rw’intara cyangwa urw’akarere hamwe n’imwe mu miryango y’abaharokokeye ubwo abatutsi barimo bashakishwa impande n’impande mu Rwanda, ndtese n’abaturage ba gakenke.

Mu buhamya bwagiye butangwa n’abaharokokeye, bagarutse kubihe bikomeye bagiye banyuramo gusa ariko banashima ingabo zahoze ari iza FPR zaje kubabohora zikanabahumuriza kugenza uyu munsi.

Console cyizere, umwe mubarokokeye mu murenge wa Muhondo, avuga ko bari abana barindwi none ngo Jenoside yamutwaye abo bavukanaga batanu hamwe n’ababyeyi be bombi.

Ati “ Habyarimana apfa, ku itariki 07 nibwo twatangiye guhunga, nubwo na mbere hose twahungaga ariko ubwo nibwo twagiye kure kandi ntakugaruka mu rugo”.

cyizere akomeze avuga ko interahamwe zabiciye ababo, urupfu rw’agashingaguro kuko uretse kubatemesha imipanga, banabatwikaga, ubwo buzima ngo babubayemo kugeza igihe bagereye kumusozi wa Jali aho barokokeye.

Umuyobozi wa Ibuka mu karere ka Gakenke Dieudonne Uwimana, avuga ko bitoroshe kugirango umuntu asubire mubuzima bagiye banyuramo, ariko nanone ashimira abarokotse kubyo bamaze kugeraho.

Ati “ abarokotse kuri iyi nshuro ya 20 twibuka Jenoside yakorewe abatutsi dufite icyerekezo kuko turimo kwiyubaka dushingiye kuri gahunda za leta y’ubumwe bw’abanyarwanda”.

Umuyobozi w’akarere ka Gakenke Deogratias Nzamwita, avuga ko kugirango uyu munsi ubeho, ngo ni ukugirango basubize abantu bose bazize Jenoside icyubahiro cyabo bambuwe n’ababavukije ubuzima bazira icyo baricyo.

Nzamwita akomeza avuga ko, ari n’umwanya wo kugirango abaroketse bahumurizwe ari nako bafatwa mu mugongo kuko ibi bihe biba bitoroshe.

Nzamwita asoza avuga ko nyuma y’ibyaye nta muntu wakwemera ko u Rwanda rwongera guhura n’amakuba n’akaga byaruranze mugihe cya Jenoside yakorewe abatutsi.

Gasaraba John wari uhagarariye umukuru w’intara y’amajyaruguru, avuga ko bidashoboka ko abantu biyubaka mu gihe hakiriho abantu bagifite ingengabitekerezo ya Jenoside cyangwa n’amagambo asesereza.

Ati “ ntidushobora kwiyubaka igihe cyose tubangamiwe n’agahinda, gaterwa na bamwe bagifite umutima mubi, bafite amagambo asesereza kandi asubiza urudubi abanyarwanda bahanganye n’ikibi cyadutse mu gihugu cy’urwanda”.

Urwibutso rwa Muhondo ruruhukiyemo imibiri y’abantu 195 bose biciwe muri uyu murenge.

Kirehe- batangiye igihe cyo kwibuka abazize Jenoside yakorewe abatutsi

$
0
0

tariki 07/04/2014, mu karere ka Kirehe hatangijwe gahunda yo kwibuka abatutsi bazize Jenoside mu mwaka w’1994, iki gikorwa cyatangijwe n’urugendo rwo kwibuka, aho abaturage batandukanye hamwe n’abayobozi bakorera mu karere ka Kirehe bari bitabiriye iki gikorwa ari benshi.

m_Kirehe- batangiye igihe cyo kwibuka abazize Jenoside yakorewe abatutsi

Muri uyu muhango wo kwibuka ku nshuro 20 Jenoside yakorewe abatutsi Umuyobozi w’akarere ka Kirehe Murayire Protais yasabye abacitse ku icumu kudaheranwa n’agahinda ahubwo bagakomeza guharanira kwigira, yibukije kandi abitabiriye kwibuka muri rusange ko gahunda ari ugushaka uburyo bakomeza kwiyubaka aho gukomeza guheranwa n’amateka mabi yaranze igihugu cy’urwanda, kandi bakagira ubufatanye mu bintu byose kugira ngo ntihakagire uwumva ko ari wenyine.

Yagize ati:“Ntawigira wenyine ahubwo afatanya n’abandi,kuko kwigira bisaba kugira icyerekezo ariko ugahinduramo gahunda ifite ibikorwa”.

Muri rusange umuyobozi wa Ibuka mu karere ka Kirehe Nsengiyumva Vincent yavuze ko ugereranije n’iminsi yashize abarokotse Jenoside bamaze kwiyubaka bakaba babayeho neza nta kibazo ugereranije n’igihe Jenoside yarangiraga.

Umuyobozi w’akarere ka Kirehe Murayire Protais kandi yatanze kiganiro kivuga ku bimenyetso byaranze amateka ya Jenoside yakorewe abatutsi, akaba yanagarutse ku bibazo bitandukanye by’abarokotse Jenoside birimo ibijyanye n’amasambu y’imfubyi , abemerera ko bagiye kubirangiza vuba kuko kiri mu bibazo bizwi mu karere, akaba yashimiye abarokotse kuba bakomeza kwihangana muri iki  gihe cy’icyunamo.

Umuhango wo kwibuka wari witabiriwe n’abayobozi batandukanye barimo ingabo na polisi, abaturage, hamwe n’abarokotse Jenoside muri rusange, hakaba hateganijwe ibiganiro bitandukanye muri iki cyumweru cyo kwibuka, icyunamo kikazasorezwa ku rwibutso rwa Nyarubuye ruherereye mu murenge wa Nyarubuye ku itariki 14/04/2014.

Ruhango: Bibukijwe amateka yaranze jenoside basabwa kwirinda icyazongera gusiga isura mbi igihugu

$
0
0

Umushakashatsi ku mateka ya Jenoside yakorewe abatutsi mu 1994 Tom Ndahiro, yasabye abanyaruhango kwitandukanya n’ibibi byaranze jenoside, ahubwo bakongera kwiyubakamo ubumuntu n’ubunyarwanda bakubaka u Rwanda rwiza.

Ibi akaba yabibasabye tariki ya 08/04/2014 mu kiganiro kigaragaza ibimenyetso byaranze jenoside, ikiganiro  yagejeje ku batuye akarere ka Ruhango mubiganiro bijyanye n’icyunamo.

Tom Ndahiro umushakashatsi, yagaragarije abatuye akarere ka Ruhango amateka mabi yaranze abateguye bakanashyira mu bikorwa jenoside yakorewe abatutsi mu 1994, birimo ubugome bwakorerwa abatutsi nko kuba abicaga barafataga abakobwa b’abatutsi bakabashyira ahantu, bakajya kwica abavandimwe babo barangiza bagasubira kureba abakobwa bavuga ko bagiye mukinamba, n’ibindi.

m_Bibukijwe amateka yaranze jenoside basabwa kwirinda icyazongera gusiga isura mbi igihugu

Abitabiriye ibiganiro ku munsi wa kabiri wo kwibuka ku nshuro ya 20

Nyuma yo kubagaragariza bimwe mu bimenyetso byaranze jenoside, yagaragarije abitabiriye iki kiganiro ko u Rwanda rwari rwiza rwihagazeho, ariko bamwe bakarwambika isura mbi. Aboneraho umwanya wo kubasaba gukomeza kuruhindura rwiza.

Nyuma yo kumva impanuro z’uyu mushakashatsi, abitabiriye iki kiganiro bavuze ko ibiganiro nk’ibi biba ari ingenzi kuko ngo hari benshi bifasha.

Mushimiyimana David umwe mu bakurikiranye iki kiganiro, yavuze ko ikiganiro nk’iki cyongera gukebura abantu bamwe na bamwe baba bagifite imitima mibi ndetse bigatuma abahakana bavuga ko jenoside itabayeho bisubiraho.

Biteganyijwe ko ibiganiro nk’ibi ndetse n’ibindi bishishikariza abanyarwanda gukomeza kwiyubaka, bizajya bikorwa buri munsi muri iki gihe cyo kwibuka abatutsi bazize jenoside ku nshuro ya 20.

Local artiste Kizito Mihigo arrested over suspected terrorist activities

$
0
0
In Police Custody Kizito Mihigo rose to fame during the 17th commemoration of the 1994 Genocide against the Tutsi with his “Amateka” song

In Police Custody Kizito Mihigo rose to fame during the 17th commemoration of the 1994 Genocide against the Tutsi with his “Amateka” song

Rwanda National Police on Monday revealed the arrest of Kizito Mihigo, a renowned local artiste, a demomibilised soldier and a journalist who had earlier been reported missing, over suspected acts against state Security.

A statement issued by Rwanda National Police said that: “The three who the Police believe had been recruited by Rwanda National Congress and working for some time in collaboration with the FDLR are: Kizito Mihigo, a musician who was arrested last Friday; Cassien Ntamuhanga, a journalist at Amazing Grace Radio who had earlier been reported missing was arrested this morning; and Jean-Paul Dukuzumuremyi, a demobilised soldier arrested last Saturday.

” Police said that Mihigo, Ntamuhanga and Dukuzumuremyi are under investigation for involvement in planning terrorist attacks against Rwanda, planning violent overthrow of the government, planning to assassinate government officials and inciting violence among the population.

The statement added that the three are suspected to be working closely with senior members of Rwanda National Congress (RNC) and the FDLR, and participating actively in a network that has carried out several grenade attacks and continues to plan terrorist action against Rwanda.

Police Spokesperson, ACP Damas Gatare said that: “The Police is in possession of ample evidence including grenades and testimonies obtained from other accomplices arrested during the course of investigation.

Kizito Mihigo, Cassien Ntamuhanga and Jean-Paul Dukuzumuremyi have admitted to working closely with senior members of RNC and FDLR, an active network that has carried out several grenade attacks in Rwanda.

The case file will now be submitted to the prosecution. However, investigations continue to arrest other members of the network still at large. We encourage the public to continue to share relevant information with the Police.

” Kizito Mihigo, a religious artiste came to the limelight in 2011 when his Genocide commemoration song “Amateka” became famous during the 17th commemoration of the 1994 Genocide against Tutsi.


Nyamagabe: Akarere kazahiga ibikorwa byo guteza imbere abarokotse jenoside mu mwaka utaha.

$
0
0
Nyamagabe: Akarere kazahiga ibikorwa byo guteza imbere abarokotse jenoside mu mwaka utaha.

Umuyobozi w’akarere ka Nyamagabe, Mugisha Philbert n’umufasha we bunamira izirakarengane zazize jenoside

Umuyobozi w’akarere ka Nyamagabe, Mugisha Philbert aratangaza ko mu mihigo y’umwaka wa 2014-2015 hazashyirwamo urebana no kuzamura ubushobozi bw’abarokotse jenoside yakorewe abatutsi batishoboye.

Ibi umuyobozi w’akarere ka Nyamagabe yabitangaje kuri iki cyumweru tariki ya 13/04/2014 mu muhango wo gusoza icyumweru cyahariwe kuzirikana by’umwihariko jenoside yakorewe abatutsi mu mwaka w’1994, umuhango wabereye mu murenge wa Musebeya.

Ageza ijambo ku bitabiriye uyu muhango, umuyobozi w’akarere ka Nyamagabe yijeje abarokotse jenoside ko gahunda zo kubafasha kwigira zizakomeza kubageraho ndetse bikaba bigiye no kujya mu mihigo.

Ati “…..Mu mihigo tuzagira n’umwaka tuzatangira mu kwezi kwa karindwi habemo kwiyemeza ibikorwa dushobora kuba twafasha bifatika, umubare runaka w’abarokotse jenoside twiyemeza kubafasha kugira ngo batere intambwe, hari aho bari bageze birumvikana ariko birakenewe ko bagira imibereho myiza”.

Abaturage ndetse n’abafatanyabikorwa basabwe gukomeza kugira uruhare mu kuremera no guharanira ko ubuzima bw’abarokotse jenoside yakorewe abatutsi burushaho kumera neza.

N’ubwo abarokotse jenoside bamaze gutera intambwe mu kwiyubaka no kwigira, haracyari imbogamizi bahura nazo mu rugamba rwo kwiteza imbere bakeneye guterwamo inkunga nk’uko Twagirimana Gaspard, perezida wa Ibuka mu murenge wa Musebeya abitangaza.

“Abenshi ni abahinzi kandi ubuhinzi bw’inaha bukenera ifumbire mva ruganda. Akenshi kubera ubushobozi buke bafite bakoresha imborera ivuye ku matungo magufi bafite, usanga bavuga bati uwabaha inka bakabona ifumbire,” Twagirimana.

Twagirimana akomeza avuga ko hanabonetse n’imishinga inyuranye baterwamo inkunga ibafasha kubaka ubushobozi byarushaho kuba byiza dore ko bamaze gusobanukirwa ko bagomba gukora bakigira.

Muri uyu muhango wo gusoza icyumweru cy’icyunamo, abahagarariye abarokotse jenoside bongeye gusaba ababangirije imitungo kubishyura ndetse n’abavuga ko badafite ubwishyu bakabegera bakabasobanurira uko bimeze, bakagerageza niyo bakwishyura gahoro gahoro ariko bagaragaje ubushake.

Burera: Urubyiruko rurasabwa gukunda igihugu rurwanya icyagarura Jenoside

$
0
0

Burera: Urubyiruko rurasabwa gukunda igihugu rurwanya icyagarura Jenoside

Urubyiruko rwo mu karere ka Burera rurasabwa gukoresha ingufu zarwo mu gukunda u Rwanda baharanira kurushaho kurwubaka kandi barwanya icyo ri cyo cyose cyatuma Jenoside yongera kubaho mu Rwanda.

Burera: Urubyiruko rurasabwa gukunda igihugu rurwanya icyagarura Jenoside

Depite Semasaka Gabriel, wari witabiriye umuhango wo gusoza icyunamo

Ubu ni bumwe mu butumwa bwagarutsweho ubwo ku cyumweru tariki ya 13/04/2014, mu karere ka Burera, basozaga icyumweru cyahariwe kwibuka abazize Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda, mu mwaka wa 1994.

Muri uwo muhango wabereye ku Rwibutso rwa Jenoside rwa Rugarama rushyinguyemo imibiri 16 y’abazize Jenoside yakorewe abatutsi, urubyiruko rwo mu karere ka Burera rwabwiwe ko Jenoside yakorewe abatutsi yakozwe n’urubyiruko rwari rwarahawe inyigisho mbi n’ubuyobozi bubi.

Uru rubyiruko kandi rweretswe ko Jenoside yakorewe abatutsi mu Rwanda yahagaritswe n’urubyiruko rwitanze rukemera no kumena amaraso yarwo.

Depite Semasaka Gabriel, wari witabiriye uwo muhango, yabwiye urwo rubyiruko kurwanya icyatuma Jenoside yongera kubaho haba mu Rwanda ndetse no ku isi dore ko ngo rufite ubuyobozi bwiza buruba hafi.

Agira ati “Mukorere kugira ngo ibyo ababyeyi bacu, ababyeyi banyu babonye bibi by’indengakamere: Jenoside yakorewe abatutsi mu 1994 ntimuzongere kuyibona. Ndetse n’abo muzabyara bose ntibazongere bibaho ukundi kubona Jenoside nk’iyabaye mu 1994. Mubiharanire ndetse muharanire ko no ku isi yose ariko byagenda.

“Ariko nanone muharanire kutazigera na rimwe mukora ibyo bamwe mu babyeyi banyu bakoze kuko Jenoside yabaye mu Rwanda yakozwe n’ababyeyi banyu mwa rubyiruko mwe! Ibyo mubizirikane ntimuzigere mubikora na rimwe.”

Sembagare Samuel, umuyobozi w’akarere ka Burera, avuga ko nyuma y’imyaka 20 Jenoside yakorewe abatutsi ihagaritswe mu Rwanda, abanyaburera bishimira intambwe imaze guterwa. Ngo akaba ariyo mpamvu baharanira gusigasira ibimaze kugerwaho.

Sembagare avuga ko kandi umuti wo komora ibisare byasizwe na Jenoside yakorewe abatutsi ugomba gushakwa n’abanyarwanda, ukanyobwa nabo kabone n’iyo waba ushaririye.

Akomeza abwira abanyaburera ko u Rwanda rwageze kuri byinshi byiza ariko ko urugendo rukiri rurerure akaba ariyo mpamvu hagomba ubufatanye kugira ngo ibyifuzwa kugerwaho bizagerweho nta nkomyi.

Agira ati “Ibyo dutekereza gukora byose tuzabigeraho ku bufatanye bwiza tuzakomeza kugirana n’inzego zose. Ibi tuzabigeraho kandi igihe tuzakomeza kwima amatwi no kurwanya uwo ariwe wese wakwifuza kudusubiza aho twavuye:

“Dutanga amakuru, tuyatangira igihe, mu gihe hagaragaye uwashaka kubiba no gukwirakwiza ingengabiteerezo ya Jenoside ndetse n’uwashaka kwifatanya n’umwanzi utatwifuriza amahoro.”

Ubwo mu karere ka Burera basozaga icyumweru cyo kwibuka abazize Jenoside yakorewe abatutsi habanje umuhango wo gushyira indabo ku Rwibusto rwa Jenoside rwa Rugarama ruri mu murenge wa Rugarama.

Muri uwo muhango umuyobozi w’akarere ka Burera yashimye abanyaburera ko mu gihe cy’icyumweru cyo kwibuka abazize Jenoside nta gikorwa na kimwe cyaba icy’ingengabitekerezo ya Jenoside cyangwa se icyo gupfobya Jenoside yakorewe abatutsi cyagaragaye.

Muri uwo muhango kandi hagaragajwe ko abanyaburera bamaze gutanga inkunga yagenewe abacitse ku icumu rya Jenoside yakorewe abatutsi isaga miliyoni 22 z’amafaranga y’u Rwanda ndetse n’inka eshatu.

Ruhango: Hashojwe icyunamo hibukwa abajugunywe mu mugezi wa Kiryango ari bazima

$
0
0
Ruhango: Hashojwe icyunamo hibukwa abajugunywe mu mugezi wa Kiryango ari bazima

Imiryango ifite ababo bajugunywe muri uyu mugezi bahashyira indabo

Ubwo hasozwaga icyunamo tariki ya 13/04/2014, mu karere ka Ruhango cyashorejwe ku mugezi wa Kiryango, mu kagari ka Kubutare mu murenge wa Mwendo, Aho ngo muri jenoside interahamwe zafataga abatutsi bakababoha n’imigozi barangiza bakabajugunya muri uyu mugezi bagatwarwa n’amazi.

Mu kababaro kenshi abafite ababo bajugunywe muri uyu mugezi ari bazima, bavuga ko babazwa cyane no kuba batarishyinguriye imibiri y’ababo mucyubahuro kugeza n’ubu bakaba batazi aho bari.

Umuhango wo kwibuka izi nzirakarengane, wabanjirijwe n’igitambo cya misa, nyuma habaho umuhango wo gushyira indabo muri uyu mugezi zigahita zitwarwa n’amazi.

Ruhango: Hashojwe icyunamo hibukwa abajugunywe mu mugezi wa Kiryango ari bazima

Abantu bajugunywaga muri uyu mugezi baboshye bagahagama kuri ibi bitare bakahatererwa amabuye

Nyuma yo gushyira izi ndabo mu mazi, Mutijima Valens wahaburiye murumuna we na Karangwa Justin wahaburiye se, batubwiye uko abicanyi babigenje. Bavuga ko abicanyi bafataga abantu bakabahambiriza imigozi barangiza bakabajugunya muri uyu mugezi ari bazima. Ubundi bakajya ku nkombe z’amazi ushatse kwirwanaho kugirango yoge yambuke bakamutera amabuye akongera agasubira mu mazi kugeza ampfuye.

Karangwa Justin wahaburiye se agira ati “ njye bari barantemye ku gitsi naragiye I Kabgayi, numva bavuga ko Papa bamuzanye bamuhambiriye bamujugunyamo. Kubera ko yari azi koga ngo bakomeje kumucungira ku nkombe bakajya bamutera amabuye. Ubundi bambwira ko yari yarahagamye muri ibi bitare, gusa mbabazwa n’uko ntazi urutare yapfiriyeho ngo njye ndushyiraho indabyo.”

Ruhango: Hashojwe icyunamo hibukwa abajugunywe mu mugezi wa Kiryango ari bazima

Depite Agnes Nyirabagenzi yasabye abantu kwihanganira ibyabaye bagatera intambwe yo gusabana imbabazi

Depite Nyirabagenzi Agnes wari umushyitsi mukuru muri uyu muhango, yagaye abakoze ubu bugome bw’indengakamere, asaba abantu kurenza kubyabaye bagasabana imbabazi kugirango bakomeze kwiyubakira u Rwanda rushya.

Uyu mugezi wa Kiryango mbere ya jenoside wahoze uhuza Komine eshatu arizo Mushubati, Mukingi na Masango.

Ubwo mu murenge wa Mwendo bibukaga ababo bajugunywe mu mugezi ari bazima, mu murenge wa Kabagali nabo bari mugikorwa cyo gushyingura mucyubahiro imibiri 9, harimo umunani yari yaturutse mu murenge wa Kinihira.

Kizito Mihigo and accomplices admit to carrying out subversive activities

$
0
0
Kizito talks to the press

Kizito talks to the press

 

 

Local popular Rwanda musician Kizito Mihigo and his accomplices have admitted they have links with terrorist group FDLR, and working with the South Africa’s based opposition party- Rwanda National Congress (RNC) which has been involved in staging terror attacks in Rwanda.

Kizito Mihigo was today paraded by police together with Cassien Ntamuhanga, a journalist at Amazing Grace Radio, Jean-Paul Dukuzumuremyi, a demobilised soldier and another co-accused Agnes Niyibizi who is a chief accountant for RNC terror cell that planned to carry out attacks on Rwandan politicians.

Police says that the group has been involved in subversive activities; terrorist attacks against Rwanda, planning violent overthrow of the government, planning to assassinate government officials and inciting violence among the population.

Kizito Mihigo explained to the press how he got involved with RNC and collaborating with FDLR and agreed that he was in contact with the groups, for two months though he was not aware of their motives. He also used the opportunity to advice.

Police sources say that Mihigo was in charge of mobilizing the youth for RNC and FLDR, while Cassien Namuhanga was a senior coordinator and Agnes Niyibizi was in charge of finances for the terror cell that was supposed to stage attacks in the heart of Kigali.

Police displayed evidence of the grenades that were supposed to be used by the four suspects in the planned attacks. Attacks had been planned for end March right before the 20th Genocide commemoration this April. The group will be sent to the prosecution soon.

 

Rwamagana: Abaturage barasabwa guhangana n’ibibazo byasizwe na jenoside yakorewe Abatutsi

$
0
0

m_Rwamagana-Abaturage-barasabwa-guhangana-n’ibibazo-byasizwe-na-jenoside-yakorewe-Abatutsi

 

Abaturage b’akarere ka Rwamagana barasabwa kumva neza ko bagomba guhangana n’ibibazo byasizwe na jenoside yakorewe Abatutsi, bafatanyiriza hamwe mu kwibuka no guharanira kwigira kugira ngo kwiyubaka kwabo kubashe kugerwaho.

m_Rwamagana Abaturage barasabwa guhangana n’ibibazo byasizwe na jenoside yakorewe Abatutsi2

 

Ubu butumwa bwatanzwe na Senateri Nyagahura Margaret, ubwo kuri uyu wa Mbere tariki ya 14/04/2014 yari mu Kigo gifasha abamugaye cya Gatagara mu karere ka Rwamagana, mu muhango wo kwibuka Abatutsi biciwe muri iki kigo mu gihe cya jenoside yakorewe Abatutsi muri Mata 1994.

m_Rwamagana Abaturage barasabwa guhangana n’ibibazo byasizwe na jenoside yakorewe Abatutsi3

Abatutsi bibutswe kuri uyu wa 14 Mata,2014 mu Ishuri ry’abafite ubumuga bwo kutabona rya Gatagara mu karere ka Rwamagana ni Umufurere wo mu Muryango w’Abafurere b’Urukundo, Munyurangabo Dominique, uwari Umuyobozi w’iri shuri mu gihe cya jenoside, Mukankusi Goreth ndetse n’undi mugore wari wahahungiye witwa Uwurukundo Chantal. Aba bose bakaba bariciwe muri iki kigo cy’ishuri muri jenoside yakorewe Abatutsi.

Muri iki kigo cyarererwagamo abana bafite ubumuga, ngo mu gihe cya jenoside hari hahungiyemo Abatutsi batandukanye. Bamwe mu bahahungiye icyo gihe, na bo bari baje kwifatanya na bagenzi babo mu kwibuka  abo bari abayobozi b’icyo kigo bishwe bazira ko ari Abatutsi.

Senateri Nyagahura Margaret, waje kwifatanya n’Abafurere b’Urukundo, imiryango y’abiciwe muri iki kigo ndetse n’abaturage b’akarere ka Rwamagana yihanganishije ababuze ababo kandi abasaba gukomeza intambwe batangiye yo kubaka ubuzima bushya nyuma y’amateka asharira banyuzemo.

Ku ngorane zakomotse kuri jenoside yakorewe Abatutsi, zirimo ibikomere by’imitima ndetse n’imibereho igoye yashyitse ku barokotse jenoside yakorewe Abatutsi, Senateri Nyagahura yibukije ko Abanyarwanda bose ko basabwa kugira uruhare mu guhangana n’izi ngaruka kugira ngo kwiyubaka no kwigira bibashe kugerwaho.

Senateri Nyagahura yavuze ko leta y’u Rwanda yaharaniye gufasha abarokotse jenoside yakorewe Abatutsi kugira ngo babashe kugira imibereho nk’iy’abandi Banyarwanda kandi agaragaza ko ingorane zigihari zizwi ku buryo zirimo gushakirwa ibisubizo birambye.

Senateri Nyagahura yerekanye ko leta y’u Rwanda yakoze ibyiza byinshi kugira ngo u Rwanda rwiyubake kandi buri wese abone ku byiza by’igihugu hatagendewe ku ivangura iryo ari ryo ryose, maze asaba abaturage bose gufatanyiriza hamwe mu nzira yo kwiyubaka no kwiteza imbere kandi buri wese agaharanira kurinda ibyiza igihugu kimaze kugeraho no barwanya uwo ari we wese washaka gusenya ibyo Abanyarwanda biyubakiye mu gihe cy’imyaka 20 ishize jenoside yakorerwaga Abatutsi ihagaritswe.

Umuvugizi w’Ibigo bya Gatagara (Représentant Legal) akaba n’Umuyobozi Mukuru w’Ibitaro bya Ndera, Frere Nkubiri Charles yagaragaje ko aba bishwe muri jenoside yakorewe Abatutsi bari intangarugero mu rukundo n’ubwitange maze asaba abari i Gatagara gutera ikirenge mu cyabo.

Yongeye gusaba Abihayimana kurangwa n’inyigisho ziyobora ku Mana nyakuri aho kwijandika mu bibi bishobora kubayobya ndetse n’inyigisho z’urwango zishobora kuyobora kuri jenoside.

Muri uyu muhango wo kwibuka Abatutsi biciwe mu kigo cya Gatagara ya Rwamagana muri jenoside yakorewe Abatutsi, wabaye n’umwanya mwiza wo gushima Ingabo zahoze ari iza FPR Inkotanyi kuko zahagaritse jenoside zikabohora u Rwanda kandi abari bayoboye izi ngabo bagashyiraho leta y’ubumwe yimakaza imiyoborere myiza, itavangura Abanyarwanda ahubwo iha amahirwe buri wese mu byiza by’igihugu.

Viewing all 1088 articles
Browse latest View live